Predstavljena uskrsna poruka biskupa Škvorčevića
Predstavljena uskrsna poruka biskupa Škvorčevića
Požega (IKA )
Mnogi se bave zlom koje se očituje na različitim razinama osobnoga i društvenoga života, vide samo njegovu razornu moć, sumnjaju u sve, ne naziru budućnost, siju beznađe. Nije li to jednostran pristup koji omogućuje samo površan uvid u stvarnost?
Požega, (IKA) – Požeški biskup Antun Škvorčević predstavio je novinarima i javnosti svoju uskrsnu poruku naslovljenu “Što to putem pretresate među sobom” 19. travnja u dvorani bl. Alojzija Stepinca u Biskupskom domu u Požegi. Tom prigodom biskup je i novinarima čestitao nadolazeću svetkovinu Uskrsa. Upitavši kako čitati suvremene događaje u Hrvatskoj i svijetu, biskup u uskrsnoj poruci ističe da poput učenika na putu u Emaus, danas mnogi u Hrvatskoj “putom pretresaju” događaje koji su se zbili u daljoj i bližoj prošlosti, tumače njihovo značenje prema svojim mogućnostima, sposobnostima i potrebama, ne uspijevajući se često složiti oko njih. “Mnogi se bave zlom koje se očituje na različitim razinama osobnoga i društvenoga života, vide samo njegovu razornu moć, sumnjaju u sve, ne naziru budućnost, siju beznađe. Nije li to jednostran pristup koji omogućuje samo površan uvid u stvarnost”, pita se biskup, poručivši da nas “Uskrs poziva da uključimo proročke kriterije u naša hrvatska nastojanja oko razumijevanja i tumačenja onoga što nam se zbiva, da pri prosuđivanju stvarnosti primijenimo mjerila vjere koja nalazimo u Pismu”. “Valjalo bi u naše rasprave na osobnoj i javnoj razini uključiti Isusa Krista, da nam on iz Pisma tumači kako se Božji zahvati ljubavi, čiji je vrhunac u Sinovljevoj smrti i uskrsnuću, ostvaruju među nama, u našim ljudskim patnjama i stradanjima, nevoljama i promašajima, muci i smrti, te shvatimo da nijedno zlo koje nam se događa nije konačno ako do njega dopre snaga Božje ljubavi, milosrđa i praštanja, moćnijeg i od smrti. Da nam Isus svjetlom svoga Duha pomogne prodrijeti u ono što se u našim ljudskim događajima svakodnevno zbiva kao povijest spasenja te dosegnemo dublje iskustvo stvarnosti, postanemo dionicima onoga svijeta u koji je ušao on, te se oslobodimo straha, živimo u njegovoj uskrsnoj slobodi”, ističe biskup u poruci.
Spominjući kako nas je duboko ovih dana pogodila prvostupanjska presuda haškoga suda hrvatskim generalima, a neki su – poneseni osjećajima – iskazivali ljutnju i protivljenje, dizali glas protiv nositelja javnih dužnosti u zemlji i inozemstvu, i nisu dalje otišli od nemoćnoga iskazivanja vlastitih emocija, biskup poručuje da se valja usuditi i te teške događaje čitati Božjim mjerilima te uz pomoć vjere shvatiti da su svaka žrtva i nepravda, svaki prijezir i progon ugrađeni u konačni ishod pravde i uspjeloga života koji dodjeljuje samo Bog snagom svoje ljubavi. On prašta, uzdiže, liječi, ispunja, daruje smisao, ostvaruje istinu.
Na pitanje novinara o pregovorima s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta oko potpisivanja ugovora kojim bi se reguliralo financiranje katoličkih škola u Hrvatskoj, biskup je odgovorio da se uskoro očekuje njegovo potpisivanje.
“Pitanje financiranja katoličkih škola u Hrvatskoj povezano je s ugovorom između Hrvatske i Svete Stolice i u njemu je rečeno da će Republika Hrvatska financirati katoličke škole u skladu s hrvatskim zakonima. Naši zakoni su tu još nedorečeni i zbog toga se u novije vrijeme išlo u pregovore s Vladom, odnosno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta da se napravi provedbeni ugovor na ugovor između Republike Hrvatske i Svete Stolice vezano uz financiranje katoličkih škola. Nacrt provedbenog ugovora je završen i mi očekujemo da će sljedećih dana on biti i potpisan između Vlade i Hrvatske biskupske konferencije te će se utvrditi postojeće stanje”, kazao je biskup Škvorčević na području čije biskupije djeluju dvije katoličke klasične gimnazije te jedna katolička osnovna škola.
Na temelju toga ugovora iz državnog proračuna plaćat će se djelatnici koji rade u katoličkim školama što je i do sada bilo, ali sada će to dobiti svoj legalni okvir. Sve druge troškove, od održavanja prostora do opreme, trebao bi plaćati osnivač, ali u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji se nadaju da će ipak iz državnog proračuna, kao što je to pravilo i u većini europskih zemalja, dobiti novac za pokrivanje dijela režijskih troškova. U pojedinim europskim zemljama taj postotak ide do pokrivanja 80 posto troškova.