Zadar, (IKA) – “Zadarsku trilogiju” autora prof. dr. Jurja Batelje predstavili su u utorak 25. studenoga u Gradskoj loži Zadar povjesničari dr. Zlatko Begonja, prof. Ante Gverić i prof. dr. Serđo Dokoza. Trilogija sadrži naslove: “Povijesne crtice o Zadarskoj nadbiskupiji u prvoj polovici 20. st. i euharistijski kongresi u Preku (1925.) i Benkovcu (1938.)”; “Pod zvonikom Svete Stošije. Kronologija četverogodišnjeg rada u sjemeništu Zmajević” te “Augustinski tragovi u Zadru”. U knjigama su publicirani izvorni dokumenti o euharistijskim kongresima, životu sjemeništa Zmajević čiji je dr. Batelja bio duhovnik četiri godine, došavši na tu službu nakon sadašnjeg kardinala Vinka Puljića, uz otkrivanje niza pozadinskih činjenica, osobnosti poglavara i sjemeništaraca, načina odgoja, popraćeno nikad javno objavljenim fotografijama iz privatnih i arhive sjemeništa. Knjige su spomenar na minula vremena i aktivnosti naših bliskih predaka koji su u teškim okolnostima izuzetno društveno i crkveno djelovali. “Euharistijski kongresi su sadržajno i izvanjski pridonijeli osnaženju i održanju hrvatske nacionalne svijesti u zadarskom zaleđu i otocima Srednje Dalmacije. Ta su područja bila ugrožena bezbožnom promidžbom i agresivnim pravoslavnim presizanjima. To je proizlazilo iz političko teritorijalnih preslagivanja i graničnih pitanja između Kraljevstva SHS/Jugoslavije i Kraljevine Italije”, rekao je dr. Begonja. Glavni pokretač euharistijske evangelizacije bio je šibenski biskup i upravitelj Apostolske administracije mons. Jerolim Mileta. Značajan je i zadarski nadbiskup Petar Dujam Munzani koji je širio te kongrese u dijelove Zadarske nadbiskupije koji su od 1920. g. bili pod talijanskom vlašću. Ta aktivnost Munzanija osobito je intenzivna od 1932. do 1940. g. Ističe se doprinos euharistijskom pokretu u Hrvatskoj molitvene zajednice Društvo svećenika klanjalaca. Euharistijski kongres na Preku bio je među prvima u hrvatskom narodu, a održao se uz proslavu tisućite obljetnice uspostave Hrvatskog kraljevstva. Tada je donesen i proglas u kojem se ističe da se to ne bi slavilo da se hrvatski narod nije držao katoličke vjere. Inicijator tog kongresa je župnik Mate Garković, kasniji zadarski nadbiskup, rodoljub kojeg su 1918. g. Talijani utamničili zbog obrane narodnih prava. Kongres u Benkovcu pratilo je protukatoličko raspoloženje od strane pravoslavnih Srba i komunističke internacionale, koji su htjeli zatrijeti katoličku tradiciju i hrvatsku nacionalnu svijest. Općinske vlasti su pokušale spriječiti da se izvjese hrvatske zastave, rekao je dr. Begonja. Na kongres u Benkovcu pristiglo je tisuće vjernika iz Ninske i Šibenske biskupije, svečanost su predvodili biskup Mileta i krčki biskup Josip Srebrić. “Sintezom podataka Batelja je dodatno rasvijetlio specifični položaj hrvatskog naroda i Katoličke Crkve u turbulentnim vremenima. Knjiga je značajan izvor podataka o zaslugama pojedinih zadarskih nadbiskupa, šibenskog biskupa i franjevaca Provincije sv. Jeronima u promicanju euharistijske pobožnosti u teškim trenucima za katolike u hrvatskim krajevima”, rekao je dr. Begonja.
“U vidu odnosa Crkve i politike, prva polovica 20. st. je među najturbulentijim razdobljima u povijesti Zadarske nadbiskupije”, rekao je Gverić, istaknuvši da su od 1910. do 1948. tri zadarska nadbiskupa podnijela ostavke: Matej Dujam Dvornik 1910., Vinko Pulišić 1922. i Pietro Doimo Munzani 1948. g. Dvornikova prinudna ostavka prethodila je kraju borbe za staroslavensko bogoslužje u liturgiji, posljedica njegove blagonaklonosti prema glagoljici. Pulišić uslijed novih društveno-političkih prilika nakon Prvog svjetskog rata, a Munzani trideset godina poslije u neprijateljski raspoloženom komunizmu prema Crkvi. “U sva tri slučaja politički element je odigrao ključnu ulogu i bitno je utjecao na događaje u Crkvi. Politike i režimi nisu mogli zaobići tako važnog čimbenika”, rekao je Gverić. U trećoj knjizi dr. Batelja daje pregled povijesti reda sv. Augustina i njegova djelovanja u Hrvatskoj te utvrđuje postojanje samostana reda sv. Augustina u Zadru početkom 15. st. Spominju se augustinski samostani na Hvaru, Korčuli, Visu, Makarskoj, Zasotrogu, ušću Neretve, Visovcu, Splitu, Rudi u dubrovačkom otočju, Iloku, Borovu i Rijeci. Dr. Batelja opisuje kontekst turskih osvajanja u Dalmatinskoj augustinskoj provinciji. Zadarski nadbiskup je bio augustinac Luka iz Ferma koji je generalu Reda predložio lokalitet za taj samostan u Zadru, koji je vjerojatno bio u blizini crkve Sv. Marije Velike. “Luka je bio nadbiskup u politički burnom razdoblju, kad se nad Zadrom i Dalmacijom izmjenjivala vlast kraljeva Sigmunda Luksemburškog i Ladislava Napuljskog, te je na vlast od 1409. g. došla Venecija”, rekao je dr. Dokoza. Dr. Batelja opisuje i zadarskog nadbiskupa iz reda augustinaca, Egidiju iz Viterba. Na postojanje tog samostana u Zadru upućuje popis augustinskih samostana u Europi iz 1422. g. koji spominje i taj samostan, svrstan u provinciji Terra Sancta kojoj su pripadali svi augustinski samostani na Sredozemnom moru. Postojanje samostana potvrđuje i postojanje slike Gospe od Pojasa karakteristične za augustince i uvijek se pojavljuje u crkvama povezanima s tim redom. I sin uglednog zadarskog plemića bio je augustinac. “Dr. Batelja donosi pregled baštine augustinaca u Hrvatskoj koji su pridonijeli razvoju školstva i privrede, kulturnoj i teološkoj baštini Europe, predajući kao profesori na sveučilištima u Beču i Grazu. U Rijeci su vodili studij filozofije”, rekao je dr. Dokoza.
Dr. Batelja zahvalio je svim sudionicima. Djelo je plod njegovog višegodišnjeg istraživanja i otvaranja mnogih arhiva u Zadru, uz predočenje niza originalnih dokumenata koji su dragocjen izvor poznavanju crkvenih i društvenih prilika u Hrvatskoj. “Knjige su otpor nametanju kulture koja s Bogom ne želi računati. Prigoda su da se otrijeznimo, bolje upoznamo i radimo na Božjem putu. Poticaj su da budemo smjeli i odvažni ljudi, osobito danas kad u javnom i crkvenom životu tražimo put kojim odgojiti ljude da budu uzdanice domovine i Crkve”, rekao je dr. Batelja. Predgovor trilogiji napisao je zadarski nadbiskup Želimir Puljić koji je uputio prigodnu riječ, kao i zadarski župan Stipe Zrilić koji je istaknuo kako knjige pokazuju koliko je zadarsko sjemenište bilo nacionalno i međunarodno. “Posljednje generacije polaznika sjemeništa prije stvaranja slobodne Hrvatske te odgoj za vrijednosti u toj instituciji zanimljivo su štivo jer se odnose na vremena kojima smo i sami bili svjedoci krajem 1980-ih i početkom 1990-ih godina 20. st.”, rekao je Zrilić. Nakladnik toga vrijednog izdanja je Zadarska nadbiskupija, uz financijsku podršku Zadarske županije.