Split, (IKA) – Na drugu obljetnicu smrti prof. Ivana Boškovića javnosti su u Pinakoteci franjevačkog samostana Gospe od Zdravlja u Splitu 25. ožujka predstavljene dvije nove posthumno objavljene knjige toga splitskog književnika, publicista, kritičara i dugogodišnjeg predsjednika Matice hrvatske Split. Predstavljene knjige obrađuju kazališne i glazbene teme i zatvaraju Boškovićevu trilogiju “Litteraria, musicalia et theatralia” čiji prvi svezak, objavljen prošle godine govori o književnim temama. Prof. Ivan Bošković nije doživio izdanje ni jedne knjige iz te trilogije. Troknjižje “Litteraria, musicalia et theatralia” objavio je splitski ogranak Matice hrvatske, koji je i organizirao predstavljanje na kojem su o novoobjavljenim Boškovićevim djelima govorili prof. Ivona Ajanović Malinar i prof. Frano Baras. Mnogobrojne okupljene pozdravio je predsjednik splitskog ogranka Matice hrvatske Josip Botteri Dini koji je napomenuo da je pokojni Ivan Bošković bio povjesničar književnosti, glazbe i kazališta, svjedok svoga vremena, kulturnih prilika i neprilika koje su se događale u Hrvatskoj. Drugi svezak knjige “Litteraria, musicalia et theatralia”, naslovljen “Glazbene teme” podijeljen je u 4 dijela, prva tri dijela mogli bi nazvati povijesnim temama, tekstovima povijesnog sadržaja. Riječ je o studijama i raspravama o glazbi, zatim životopisima glazbenika, te bilješkama, osvrtima i zapisima. Četvrti dio “Glazbenih tema” donosi polemičke tekstove, odnosno Boškovićeva reagiranja na prigovore na njegove tekstove.

“Bošković je istraživao hrvatsku glazbenu baštinu, proučavao je arhivsku građu ponajviše u splitskim i dubrovačkim arhivima, a zanimljivo je i to da je upravio on sredio glazbeni arhiv splitske prvostolnice”, istaknula je na predstavljanju prof. Ajanović Malinar. Kazala je da je upravo Bošković otkrio nove podatke o starim splitskim orguljašima i kapelnicima splitske katedrale. Primjerice otkrio je 8 simfonija u rukopisu Julija Bajamontija, a prije je bila poznata samo jedna. Također upravo Bošković u svojoj knjizi prvi objavljuje popise skladbi kapelnika dr. Ante Albertija i don Ivana Jeličića. Bošković je otkrio i pravo mjesto rođenja Ivana Jarnovića, violinskog virtuoza s kraja 18. i početka 19. st., kojeg su mnogi prisvajali. Smatralo se da je rođen na brodu u vodama Raguse, dok Bošković nije otkrio da je zapravo Jarnović rođen u Palermu u susjednoj Italiji, što je izazvalo burne reakcije, ali je na kraju prihvaćeno kao istinit podatak.

Treći svezak knjige “Litteraria, musicalia et theatralia”, naslovljen “Kazališne teme” ima tri dijela. U prvom Bošković donosi rasprave ponajprije o crkvenim prikazanjima, zatim o Marinu Držiću kao komediografu ili lakrdijašu, te o slikaru Marku Rašici kao scenografu za dubrovačku praizvedbu Ekvinocija. U drugom se dijelu osvrće na operu kao glazbeno-scensko djelo, govori o Splitu kao opernom središtu, te o mladima i operi, dok u treći dio donosi Boškovićeve kazališne kritike. Govoreći o Boškovićevim “Kazališnim temama” prof. Baras napomenuo je da je Bošković bio iznimno vezan uz kazalište. Bio je kazališni kritičar, ali i glazbeni suradnik na splitskom ljetu, a 70-ih je godina dramaturški obradio biblijsku Pjesmu nad pjesmama.