Zagreb, (IKA) – Studija “Vjeronauk – izazov Crkvi i školi” autora dr. s. Valentine Blaženke Mandarić, dr. Alojzija Hoblaja i dr. Ružice Razum te zbornik “Identitet kao odgojno-obrazovna vrjednota” urednice dr. Mandarić i dr. Razum predstavljeni su u srijedu 6. travnja u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu u organizaciji Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi i Glasa Koncila.
U osvrtu na studiju “Vjeronauk – izazov Crkvi i školi” dr. Josip Baloban istaknuo je kako je tu riječ o rezultatima empirijskog istraživanja koje je provela Zagrebačka nadbiskupija. Upozorio je kako već sam naslov daje naslutiti da je pitanje konfesionalnog vjeronauka u školi, pitanje kako cjelovitog hrvatskog društva, tako i Katoličke Crkve kojoj pripada više od 80% hrvatskih građana. U susretu s tom knjigom postavljaju se dva temeljna pitanja: ima li konfesionalni vjeronauk uistinu ravnopravnu alternativu u hrvatskoj školi, te može li konfesionalni vjeronauk u Hrvatskoj pridonositi smanjenju trajne erozije unutar povijesne Crkve u Hrvatskoj. Na ta dva pitanja valja tražiti i prepoznavati izravne, ali i neizravne odgovore u knjizi. Drugim riječima, nju ne treba čitati samo u statističkom smislu i ne samo u tvrdnjama i tezama, nego istodobno knjiga se mora čitati i razumijevati u smislu duha u kojem je pisana, i posebno čitati između redaka. Razlog tome je što su autori pristupili problematici školskog vjeronauka studiozno, ozbiljno i objektivno, ne polaze od situacije kakvu bi željeli, već od situacije kakva ona jest, pojasnio je dr. Baloban, istaknuvši da se može zaključiti da je konfesionalnom vjeronauku mjesto u hrvatskoj srednjoj školi. Prema tom istraživanju većina nastavnika i većina učenika u Zagrebačkoj nadbiskupiji, a slično je i u cijeloj Hrvatskoj, zagovara konfesionalni vjeronauk kao sastavni dio hrvatskog školskog sustava. Za većinu srednjoškolaca katolički je vjeronauk zanimljiv, razumljiv i s iskustvom života povezan školski predmet. Katolički vjeronauk prihvaća se ne samo kao dimenziju unutar školskog sustava, nego i sveobuhvatne društvene zbilje, te je on po svojoj vokaciji usmjeren posredovati i oblikovati kako temeljne ljudske, tako i kršćanske vrednote koje su sve više u krizi u zapadnom civilizacijskom krugu, rekao je Baloban.
Dr. Gordan Črpić osvrnuo se na studiju s metodološkog aspekta. Istaknuo je da je potrebno raditi takva istraživanja da bi se imalo dobru sliku o tome što se događa i na koji način rukovoditi tim procesom i to ne samo zbog toga što je u društvu kontinuirano raspoloženje protiv Crkve, već upravo i prije svega zbog toga da se taj važan sadržaj što bolje može prenijeti vjeroučenicima kako bi oni bilo što osposobljeniji za život u kompliciranom svijetu u kojem danas živimo.
Govoreći o zborniku “Identitet kao odgojno-obrazovna vrjednota”, dr. Nela Gašpar istaknula je da se tu može naći pregled promišljanja nekih od temeljnih elemenata koji se koriste u konstrukciji suvremenoga identiteta, pa i suvremenog hrvatskog identiteta kao što su jezik, povijest, religija, kultura. Stoga se može zaključiti da smo dobili vrijedan zbornik koji pruža izvrsno razumijevanje identiteta u različitim vidovima od teološkog, filozofskog, mislenoga do jezičnoga, rekla je dr. Gašpar.
Zbornik donosi radove s tribina “Zajednički vidici” koje organizira Ured za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije, a koje su tijekom 2010. godine bile posvećene temi identiteta.
Dr. Tonči Matulić istaknuo je kako Zbornik donosi opširnu i pluritematsku perspektivu o temeljnim vrijednostima i važnosti, ali i ugroženosti identiteta danas. Krize identiteta su neupitne činjenice u našem društvu, no sve te krize zakonito izvedenog identiteta počevši od jezičnog, povijesnog, preko vjerskog, moralnog, odgojnog do kulturnog, društvenog, povezane su s jednom dubljom krizom identiteta, to je biti čovjek, rekao je dr. Matulić, upozorivši kako govor o vrijednostima i govor o identitetu nisu dvije različite teme, nego je to u biti jedna te ista tema koja poput svake medalje ima dvije strane, lice i naličje.
Predstavljanju su nazočili kao izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, vrhovna poglavarica Družbe sestara franjevki od Bezgrešne s. Nevenka Grgat, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Dinko Filipović, ravnateljica Uprave za nacionalni kurikulum MZOS dr. Vini Rakić, kao i mnogobrojni profesori Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predavači koji su protekle godine sudjelovali na tribini “Zajednički vidici”. Po završetku izlaganja čestitku za pripremu i objavljivanje izdanja, te riječ ohrabrenja za nastavak na tom putu uputio je biskup Šaško, a riječ zahvale uime autora uputila je dr. Mandarić. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su Anđelko i Martin Krpan, Biserka Purgar Sanković i s. Veronika Vuković, a program je vodio vlč. Nedjeljko Pintarić.