Zadar, (IKA) – Nijedna crkvena i kulturna ustanova ili institucija u Hrvatskoj, a i mnoge u svijetu, nemaju tako vrijedno, znanstveno obrađeno, sabrano i likovno-grafički prezentirano djelo svoje umjetničke baštine kao što je, inicijativom zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe, pokrenuta edicija “Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije” čiji je treći dio tog izdanja, monografije “Kiparstvo I.” i “Kiparstvo II.” predstavljen u četvrtak 11. prosinca u dvorani sjemeništa Zmajević u Zadru. Rekao je to dr. Nikola Jakšić, urednik toga jedinstvenog projekta od pet monografija, “Zlatarstvo”, “Slikarstvo”, “Kiparstvo”, a predstoji još “Graditeljstvo” te posebno izdanje sinteze svih tih umjetničkih izraza. “Nadam se da će ta posebno vođena briga za identitet baštine uroditi i njenim boljim očuvanjem”, poručio je na predstavljanju prof. Miljenko Domijan, glavni državni konzervator iz Ministarstva kulture RH. Zadarska baština na Jadranu je najraznovrsnija, najsloženija i obiman je posao njenog istraživanja, rekao je dr. Jakšić, istaknuvši da je to dokumentirana baština današnje zadarske nadbiskupije, no ona uključuje i baštinu povijesnih, ukinutih biskupija, Ninske i Biogradske. Dakle, ona je šira od onog što je povijesno bila Zadarska nadbiskupija koja je zbog okolnosti zahvaćala malo prostora na kopnu a puno u svom arhipelagu.
“Kiparstvo I.” autora Emila Hilje i Nikole Jakšića na 323 stranice obuhvaća razdoblje od 4. do 16. st., a “Kiparstvo II.” Radoslava Tomića na 255 strana prikazuje stvaralaštvo od 16. do 20. st. Izvrsnom kataloškom obradom i prikazom, uvodima koji su eseji ali i prave studije, te monografije sažimaju dosadašnje ali otkrivaju i niz novih podataka zbog čega ih je prof. Domijan nazvao inovatorskima. Smatra da to suvereno djelo nadvisuje i veliku Zaru Cristianu čuvenog zadarskog kanonika i povjesničara C. F. Bianchija. Autori knjiga otkrili su niz novih podataka o skulpturama i identificirali autore mnogih kipova u crkvama, npr. Tomić je otkrio autore skulptura na glavnom oltaru u samostanskoj crkvi benediktinki i sa sigurnošću potvrdio da je autor kipova zadarskih zaštitnika na oltaru crkve Sv. Krševana Alvise Tagliapietra, te da je anđele koji drže škrinju sv. Šime salio majstor iz Venecije Francesco Cavrioli. Domijan tu ediciju bogatu fotografijama Zorana Alajbega i Živka Bačića smatra i neizostavnim sredstvom u radu i istraživanju svim, napose hrvatskim povjesničarima jer su autori istražili mnoge predmete dosad zapostavljene u arheološkom muzeju i crkvenim riznicama. Zadar je ono čime se pred svijetom kulture predstavlja svojom umjetničkom baštinom, a najveći dio te baštine vezan je uz Crkvu od najranijih stoljeća kršćanstva, rekao je akademik Ivo Petricioli, ponosan na “Zadarsku školu” i svoje nekadašnje učenike koji su znanstveno i stručno revalorizirali baštinu koja potvrđuje utjecaj najviše razine iz svijeta. Zadar je bio u izravnom dodiru sa zbivanjima u Italiji i Europi. Ta nas baština čini dijelom europske zajednice, na razini je europskih stručnjaka, vidljivo je to npr. i u fortifikacijama i istom određenju života hrvatskih i britanskih otoka primjerice, rekao je prof. Domijan. Dr. Jakšić zahvalio je mons. Prenđi i nadbiskupiji na financiranju tog ambicioznog projekta rekavši da je stručnjake takav pristup vratio u prošla vremena postojanja “mecena” te da se samo takvom podrškom i pokroviteljstvom mogu stvarati djela vrha kvalitete.
“Za Zadarsku nadbiskupiju i njen duhovno kulturalni doprinos hrvatskoj kulturi to je veliki i radosni događaj. U vremenu mnogih površnih događanja, to djelo iskazuje sav povijesni, katolički i hrvatski identitet, to snažno ostvarenje resi kompetentnost i ljubav prema sakralnoj baštini”, rekao je nadbiskup Prenđa na predstavljanju, istaknuvši da je mjesna Crkva kroz 17 stoljeća dokaz da se na tom području ostvarivala izvrsnost simbioze poruke evanđelja i kulture. Taj uzajamni odnos urodio je sjajnim plodovima za vjeru i kulturu koja je na ovim prostorima nosila sve europske oznake, poručio je nadbiskup, istaknuvši da je kiparstvo kao dio sakralne umjetnosti imalo kultno značenje za odgoj u vjeri i praktični duhovni život. To je područje crkvene umjetnosti imalo istančani smisao za predstavljanje svetačkih likova i liturgijskih sadržaja kao što su oltari, tabernakuli, propovjedaonice i različiti crkveni inventar, osobito u prezbiterijima crkava. Iz ranije hrvatske povijesti posebno su sačuvana djela u kamenu, zabati, krstionice, kapiteli, pluteji. Takva usmjerenost hrvatskih umjetničkih početaka u kamenu trajni je biljeg umjetničkog genija kod Hrvata, istaknuo je mons. Prenđa.
Grafičko i likovno oblikovanje potpisuje tehnički urednik izdanja dr. Antun Travirka, a recenzenti su Igor Fisković, Vladimir Marković i Ivo Petricioli. Priređivač cjelokupnog izdanja dr. Jakšić zahvalio je i mons. Pavlu Keri, nadbiskupskom vikaru za kulturu, na velikoj suradnji, dogovorima i potpori, te svim župama i samostanima čiji su svećenici i redovništvo diljem nadbiskupije otvarali vrata crkvenih objekata kako bi se istražilo i fotografiralo stotine oltara, raspela, ambona, kipova, krstionica, zabata, kapitela, reljefa, dekorativnih motiva i nadgrobnih ploča, koji su slika svih povijesnih razdoblja, od rane kršćanske umjetnosti u 4. st., do romanike, gotike, renesanse i baroka.