Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Centar HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve i Kršćanska sadašnjost u petak 15. listopada u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu organizirali su predstavljanje i komentiranje rezultata projekta “Europsko istraživanje vrednota: Hrvatska u Europi (European Values Study – EVS-2008)”.
Uz profesore zagrebačkog sveučilišta i istraživače, predstavljanju su nazočili zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Radovan Fuks, rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, dekan KBF-a Josip Oslić, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar dr. Vlado Šakić, direktor Kršćanske sadašnjosti dr. Željko Tanjić i ravnatelj Centra HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve dr. Gordan Črpić.
Dekan Oslić istaknuo je u pozdravu kako se interdisciplinarnim pristupom željelo hrvatsku znanstvenu, ali i svekoliku javnost upozoriti na mnogostruke pristupe i tumačenja dobivenih rezultata koji se odnose na vrednote kao što su posao, slobodno vrijeme, brak i obitelj, socijalna osjetljivost, crkvenost, religija, demokracija. Priželjkujem da ova skupina istraživača i entuzijasta misli i na sljedeću znanstvenu studiju primjerice ostvarenje, zadržavanje hrvatskog identiteta u Europi ili sl. Čestitam istraživačima i suradnicima koji su radili na projektu i iskreno se nadam da će se na temelju empirijskih istraživanja koje je projekt iznjedrio, stvoriti dobra podloga za daljnje izvorne znanstvene radove koji će obogatiti današnju znanstvenu javnost u Hrvatskoj i šire, rekao je dekan Oslić.
Rektor Bjeliš upozorio je na važnost interdisciplinarnosti te suradnje fakulteta unutar Sveučilišta. Podsjetio je kako je središte istraživanja čovjek u sadašnjem svijetu, tj. vrijednosti suočene s globalizacijskim izazovima. Bit čovjeka je preokupacija sveučilišta, stoga je važno u svom sastavu imati ljude koji tragaju i otkrivaju, a ne one koji opslužuju, istaknuo je rektor.
Ravnatelj Šakić podsjetio je na dugogodišnju suradnju svog Instituta s KBF-om. Istaknuo je i prinos koji je Institut dao istraživanju hrvatskog društva, koje više nije neistraženo kao prije dvadesetak godina kada je Institut počeo djelovati. Ono je snažno istraženo u važnim segmentima. Uporabna vrijednost istraživanja je onolika kolika je kvaliteta metodoloških istraživačkih postupaka, a oni su rađeni na europskoj i svjetskoj razini, rekao je Šakić. Črpić je podsjetio kako je Centar kojem je na čelu sudjelovao u devet znanstveno-istraživačkih projekata od kojih su tri međunarodna, a bio je suorganizator mnogih znanstvenih skupova, konferencija, što ga legitimira da sudjeluje u ovom projektu. Osnovna metoda socijalnog nauka Crkve je vidjeti, prosuditi, djelovati. Ako ne vidimo što se događa u društvu i kamo se ono kreće, prosuđivanje je proizvodno, djelovanje jalovo, upozorio je te zahvalio svima koji su sudjelovali u projektu. Tanjić se okupljenima obratio kao direktor izdavača dva znanstvena časopisa i publikacija, ali i kao glavni urednik Bogoslovske smotre, koja ove godine slavi 100. obljetnicu osnutka i 80. obljetnicu izlaska.
Voditelj projekta istraživanja EVS za Hrvatsku dr. Josip Baloban također je svima zahvalio na suradnji i potpori na projektu koji u središte istraživanja stavlja vrednote u europskim narodima, pa tako i u hrvatskom. Poticaj je to da shvatimo i prihvatimo da se isplati investirati u vrednote. Bez moralnosti vlastitog ponašanja i djelovanja, bez moralnosti zajedničkog života, hrvatsko društvo nema šanse prevladati današnju krizu. Hrvatskom čovjeku i društvu potreban je proces razvoja i kultiviranja socijalnih kreposti koji oblikuje osobnosti stabilne i nepotkupljive, hrabre i neustrašive pred raznim europskim i svjetskim moćnicima kao i raznim domaćim špekulantima, rekao je dr. Baloban. Ocjenjuje da ovo istraživanje daje dovoljno rezultata, spoznaja i pouka da se kao društvo u cjelini, ali i kao pojedinci posebno čestito i iskreno zamislimo gdje smo to trenutačno kao društvo, ali i gdje sam to ja, kao osoba, kao građanin u poimanju na življenje pojedinih vrednota. Istodobno je važno i reagirati i promicati posebno temeljne vrednote tamo gdje jesmo bez obzira na moguće pritiske uvjetovanosti, relativizme, rekao je dr. Baloban.
Metodolog projekta za Hrvatsku dr. Ivan Rimac kratko se osvrnuo na istraživanje iz godine 1999., prvog testa unutar europskog konteksta. Bila je to prilika za učenje i stjecanje dojma gdje se nalazimo u europskoj društvenoj znanosti. Istraživanje koje se predstavlja prerasta u projekt koji zanima mnoge struke i koji je po svojem karakteru prerastao iz istraživanja religioznosti u dokument povijesnog razvoja društvenih znanosti. Zahtjevi su bili izuzetno veliki, no mi smo na njih uspjeli adekvatno odgovoriti i integrirati se u taj projekt. I dalje ćemo se truditi biti na prvom valu pozitivnih promjena u znanosti i služiti još važnijoj svrsi koja je ovom projektu imanentna. A to je dokumentiranje promjena ali i ocrtavanje društva, ne samo nas kao Hrvata, nego cijele Europe i traženju našega specifikuma u toj Europi, rekao je Rimac.
Komentirajući rezultate sa sociološkoga gledišta, dr. Ivan Rogić upozorio je na tri ključna momenta koja se naziru u istraživanju. To su dubinsko recentriranje jednoga od temeljnih ishodišta u oblikovanju socijalnih vrijednosti, gdje se javljaju tendencije koje prednost daju subjektivizaciji društva i institucija; zatim duboka polarizacija hrvatskog društva, koja se ogleda i u stalnom padu povjerenja u institucije, te u tom kontekstu usporedio rezultate iz 1999. i 2008. koji pokazuju da građani imaju najviše povjerenja u Crkvu i obrazovni sustav. Treći je proces opisao kao ograničenu vrijednosnu diferencijaciju pojedinca, što je približio na primjeru socijalne distance prema određenim skupinama u društvu.
Komentirajući rezultate s teološkog stajališta i osvrnuvši se na pojam religioznosti, dr. Josip Grbac istaknuo je vidljiv porast ekstremno privatizirane religioznosti i sve veći raspon između vjere i morala. Relativno je stabilna osobna religioznost, dok pada broj institucionalne religiozne identifikacije, a viša obrazovanost ispitanika pridružena je većem nepovjerenju i kritičnosti prema Crkvi. Upozorio je i na slabljenje solidarnosti. Postoji korelacija između solidarnosti i odlazaka na misu te bi trebalo smanjiti ritualnost, a pojačati naglasak na solidarnost. Male župe su generator solidarnosti, a solidarnost je kategorija putem koje se najbolje i najbrže može izražavati svijest današnjeg čovjeka. Upozorio je nadalje kako će raskorak između razmišljanja i ponašanja ljudi i govora Crkve o pitanju spolnosti i morala uvijek ostati enigma, jer mnogi od Crkve ne očekuju nikakve norme, što Crkva ako želi ostati vjerna svom poslanju ne može učiniti. Osvrnuo se na pitanje pobačaja, naime i dalje je visok postotak onih koji ga odobravaju, premda 8 posto manji godine 2008. nego 1999., kada ga je odobravalo više od polovice ispitanika. I danas ostaje neodgovoreno pitanje misle li oni da život nakon začeća nije ljudski život, ili znajući da je to ljudski život, odobravaju njegovu eliminaciju. Rezultati istraživanja evidentno pokazuju da dobar dio hrvatskih građana religioznost vidi kao osobni osjećaj komunikacije s transcendentnim, osobito u kriznim situacijama. Relativno je mali broj onih koji religioznost doživljavaju kao temelj morala, osobnog ponašanja u svakodnevnom životu, upozorio je dr. Grbac.
Na kraju predstavljanja ministar Fuks istaknuo je kako su svi ovi pokazatelji vrlo dobra osnova za djelovanje istraživačima i institucijama u RH. Riječ zahvale svima koji su sudjelovali i poduprli istraživanje izrazio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Izrazio je i radost, što je istraživanje izvršeno u suradnji u sklopu Sveučilišta, što je znak da je kad je riječ o vrednotama potrebno zajedno djelovati na njihovu promicanju. “Svima nam je potrebno zalagati se da stalno dolazi do konzensusa u našem društvu oko određenih vrednota koje treba čuvati, promicati i koje ne treba dovoditi u pitanje”, istaknuo je kardinal Bozanić.
Program predstavljanja rezultata istraživanja objavljenog u znanstvenim časopisima Bogoslovska smotra 2/2010. i Društvena istraživanja 1-2/2010. vodila je tajnica Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Valentina Kanić. (ika-mb/sp)