Zagreb, (IKA) – Tijekom međunarodne znanstvene konferencije “Political Rights and Religion” u sklopu međunarodnog znanstveno-istraživačkog projekta “Religija i ljudska prava” voditelj hrvatskog dijela istraživanja i prorektor za organizaciju i poslovanje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu prof. dr. Gordan Črpić predstavio je rezultate hrvatskog istraživanja.
Istraživanje je provedeno u studenom i prosincu 2014. godine na uzorku od 1284 učenika srednjih škola/gimnazija iz 20 županija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
U uzorku su, prema županijama proporcionalno zastupljeni učenici gimnazija prema udjelu koji imaju u populaciji gimnazijalaca na državnoj razini. Najviše je zastupljen Grad Zagreb s 27% ispitanika, potom Splitsko-dalmatinska županija s 14,2% ispitanika, dok je najmanje zastupljena Varaždinska županija s 1,7% ispitanika. Po dobnim skupinama 3/4 ispitanika je u dobi od 18 godina (točno 75,4%), dok je 1/4 godinu mlađa (23,4%), a ostalih 1,2% navršilo uglavnom 19 godina. Prema spolu dominiraju djevojke s 63,6% (N=816), a mladići su zastupljeni s 36,4% (N=468). Homogenost uzorka koja odgovara demografskoj slici Hrvatske vidljiva je u materinjem jeziku za koji ispitanici navode kao hrvatski u 99,1% slučajeva, Hrvatskoj kao mjestu rođenja u 93,4% i podrijetlu roditelja gdje su majka i otac iz Hrvatske u 81% slučajeva.
Na pitanja vezana uz prava, na skali od 1-5 (1= potpuno ne slaganje; 5- potpuno slaganje) najveću podršku ispitanici daju socio-ekonomskim pravima: 4,33, a najnižu otporu daju sudskim pravima (pravo na šutnju, pravo na odvjetnika, na obranu): 2,79. Građanska prava, politička prava, pravo na život podržavaju s ocjenom 3. Ovim istraživanjem potvrđena je tendencija distanciranja prema pobačaju što se može protumačiti s rastom razine konzervatizma, (42% je za zabranu pobačaja; 19% je neodlučno; 37,5% je protiv zabrane pobačaja) ispitanici dosta liberalni prema eutanaziji (29% je za zabranu eutanazije; neodlučnih je 23,4%, dok je eutanaziju podržava 47%).
Nadalje, istraživanje je pokazalo kako se ispitanici svrstavaju u visoko religioznu populaciju. Tako se
njih 85% deklarira kao katolici (istraživanje na nacionalnoj razini 2011. pokazalo je da se 86,28% deklarira kao katolici), na misu redovno odlazi 32% ispitanika (uspoređujući nacionalnu razinu 2008. rezultat se kretao od 25-30%), a 45% ispitanika je pozitivan odgovor na pitanje o dnevnoj molitvi (na općoj populaciji istraživanje je pokazalo da se radi od 33-37%).
Istraživanje je također pokazalo da nema indikatora koji bi naznačili sekularizacijske procese u Republici Hrvatskoj koji bi se prvo detektirali na mlađoj populaciji, što su pokazala istraživanja provedena u Sloveniji, Austriji i Španjolskoj.
Govoreći pak o odnosima religioznost-prava, istraživanje je pokazalo da ispitanici koji ne idu ili neredovito idu na misu, znatno više podržavaju građanska i politička prava, dok oni koji idu često, tjedno na misu, više podržavaju socio-ekonomska prava. Ispitanici koji ne idu ili neredovito idu na misu, politički više su lijevo orijentirani (na skali od 1-10 – 4,54), dok oni koji idu na misu su više desno orijentirani (na skali od 1-10, 6,6).
Konferenciju “Political Rights and Religion” organizira od 9.do 12. prosinca Hrvatsko katoličko sveučilište u suradnji s koordinatorom tog projekta prof. dr. Hans-Georgom Ziebertzom s Julius-Maximilians Sveučilišta u Würzburgu u Njemačkoj. Partneri konferencije u Hrvatskoj su Zaklada Konrad Adenauer i Grad Zagreb koji su dali i financijsku potporu.