Zagreb, (IKA) – U godini znamenitoga hrvatskog znanstvenika i teologa Marka Antuna de Dominisa (Rab, 1560. – Rim, 1624.), koja se održava pod pokroviteljstvom UNESCO-a, u povodu obilježavanja 450. obljetnice njegova rođenja, u četvrtak 18. ožujka u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljeno je prvo izdanje njegova djela Retractationum. Knjiga upotpunjuje djelo De republica ecclesiastica libri X kojom se dovršava prvo cjelovito izdanje de Dominisova opusa. Djelo je objavila Nakladnička kuća Lamaro iz Splita.
Knjigu su predstavili akademici Darko Novaković i Ivan Golub te prof. Anton Šuljić. Izlaganje prof. dr. Franje Pšeničnjaka, koji nije bio u mogućnosti doći na predstavljanje, pročitao je akademik Novaković. Kroz predstavljanje je vodila Tatjana Aćimović.
Pozdravnu riječ uputio je glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. Tihomil Maštrović, koji je uz ostalo rekao da NSK u svojoj Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK, u svojem fondu čuva Markantunova djela Papatus Romanus (London, 1617.), De pace religionis (Besançon, 1666.), te djelo De radiis visus et lucis in vitris (Mletci, 1611.), u kojem je iznio svoja teoretska objašnjenja leće, dalekozora i duge.
Prof. Golub iznio je bogat i žalostan tijek života fizičara i teologa isusovca Marka Antuna de Dominisa, senjskog biskupa, a od 1602. splitskog nadbiskupa, njegov odlazak u London, povratak u Rim kao pokajnika i pisanje knjižice u kojoj je trebao opisati svoju obranu, međutim, nažalost, nije bilo strpljenja da se pričeka da on to napiše do kraja. De Dominis je osuđen od Inkvizicije, zatvoren u Anđeoskoj tvrđavi u kojoj je umro godine 1624., te posmrtno spaljen sa svojim knjigama. Akademik Golub dodao je da smo u 17. st. imali dva teologa pomirenja: Marka Antuna de Dominisa i Jurja Križanića.
Latinist akademik Darko Novaković govorio je o tome kako je nastalo djelo Retractationum Marka Antona de Dominisa, osobito s naglaskom na filologiju i filološki aspekt. Rekao je da de Dominis u drugim svojim djelima vrlo često istupa kao žestok polemičar ali da svega toga u ovoj knjizi nema. Spomenuo je da na kraju ostaje zagonetka, to jest da je De Republica Ecclesiastica najavljena kao cjelina od 10 knjiga, ali da 8. i 10. knjige nema, jer nisu nikad nastale. Postoji ih de facto osam. Rekao je kako on nema odgovora za tu zagonetku.
Prof. Šuljić rekao je da “upravo podizanje svijesti o de Dominisovu djelu smatra važnim i gotovo presudnim smjerom na putu do konačne njegove rehabilitacije”. Istaknuo je da je Franjo Rački pridonio da se taj teolog i prirodoznanstvenik otme pepelu koji je prekrivao i njegovu osobu i njegovo djelo a da su u posljednje vrijeme o njemu pisali dr. Josip Turčinović i prisutni akademik Ivan Golub. Dodao je da je misao o jedinstvu Crkava de Dominisa prožimala od njegova ranog djetinjstva pa sve do smrti i da je posvjedočio kako je “od prve godine svoga klerikata gajio u sebi gotovo urođenu želju da vidi jedinstvo sviju Kristovih Crkava”. Citirao je i pok. akad. Ivana Supeka koji je o de Dominisu rekao: “Njegova je veličina bila europska u punom smislu te riječi. Što je on snovao, nije bilo ništa manje nego ujedinjena i pacifizirana Europa na principima uzajamne tolerancije i poštivanja tradicionalnih razlika”.
Na kraju je dodao da bi u ovo vrijeme kada se govori o približavanju naše domovine europskim integracijama, posebice Europskoj uniji, od presudne važnosti bilo uočiti vlastite velike Europljane, kakav je bio de Dominis, kako bismo na njihovim učenjima i primjerima mogli posvjedočiti gdje smo oduvijek bili i kakvi smo bili. Šuljić smatra da svi koji se danas, i u Crkvi, zalažu i za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, jednako tako trebali pridonijeti da se ispravi ona nepravda prema de Dominisu koja i stoji u korijenu svih naših podjela te nas odvaja od punog i pravog jedinstva, te da se otklone osude i vrednuju njegovi prinosi jer bi to bio pravi i iskreni put prema novim vrijednostima.
Na kraju predstavljanja okupljenom skupu se obratio izdavač prof. dr. Ante Maletić, zahvalivši se ravnatelju NSK što je omogućio da se u tom hramu knjige održi skup kojim se započinje obilježavati 450. obljetnica rođenja Rabljanina Marka Antuna de Dominisa pod pokroviteljstvom UNESCOA-a.

Znameniti znanstvenik, splitski nadbiskup Marko Antun (Marcus Antonius) de Dominis (Rab, 1560 – Rim, 1624.), radovima je iz fizike stekao svjetsku slavu, ali kao teološki pisac i reformator dosegao je znatno više domete. Nakon smrti u zatvoru, inkvizicija ga je nepravedno proglasila krivovjercem. U svojem djelu Crkvena država (De Republica Ecclesiastica) zalaže se za vraćanje Kristove Crkve u staro kršćansko jedinstvo nakon što je bila raspršena na istok i zapad, sjever i jug. Njegove misli o reformi Katoličke Crkve, o putu kojim kršćanstvo treba ići, proročki se ostvaruju. Nažalost, njegove su knjige teško dostupne, mogu se naći u svega nekoliko svjetskih knjižnica, radi čega Dominisovo djelo pada u zaborav, polako ispada iz svjetskih enciklopedija, a gotovo da ga se ni ne spominje u značajnijim povijestima kršćanskih Crkava. Upravo je to razlog zbog kojeg je izdavač tiskanjem njegova opusa odlučio de Dominisovo djelo oteti zaboravu, te potaknuti na valorizaciju njegova djela i sakupljanje biografskih podataka, kako bi se mogla napisati njegova objektivna biografija.