Solin, (IKA) – U povodu blagdana Male Gospe i Dana grada Solina u četvrtak 4. rujna u prepunom Domu kulture Zvonimir u Solinu, u kojemu su bili nazočni i generalni i pastoralni vikari Splitsko-makarske nadbiskupije dr. don Ivan Ćubelić i Drago Šimundža sa brojnim svećenicima, predstavljene su dvije knjige. Riječ je zapravo o knjizi “Longae Salonae” u izdanju Arheološkog muzeja u Splitu, kojima je urednik ravnatelj muzeja Emilio Marin, a koja se sastoji od dva dijela posvećena arheologiji, povijesti i povijesti umjetnosti antičke Salone.

Djelo je nastalo nakon 15 godina istraživanja i znanstvenog rada muzejskih kustosa i nekolicine vanjskih suradnika od kojih su neki davno bili muzejski djelatnici, a neki muzejski suradnici
Na bilješci na samome početku izdavač je naznačio da se ta knjiga-monografija objavljuje kao treći “triptih” o Saloni (prvi je objavljen s naslovom “Starohrvatski Solin”, Split 1992., drugi s naslovom “Salona Christiana” Split, 1994.), i da je ta, jedanaesta u nizu “Salona”, dakle u nizu koja obrađuje solinsku ili salonitansku arheološku baštinu. Knjigu su predstavili urednik dr. Emilio Marin, profesor povjesničar Milan Ivanišević i dr. Željko Rapanić.

Za tu opširnu knjigu u dva sveska, nakon one o starokršćanskoj Saloni i one o starohrvatskom Solinu, prof. Milan Ivanišević je rekao kako je sada u sve tri knjige sabrano sve što je iz povijesti Salone i Solina bilo poznato u proteklih 1.200 godina, koliko obuhvaća vrijeme tih triju knjiga od 119. godine prije Krista do završetka razdoblja starohrvatskoga ili ranosrednjovjekovnog Solina do približno 1002. godine, kada izumire vladalačka kuća hrvatska i hrvatska povijest počinje teći smjerovima hrvatsko-ugarskog kraljevstva.

Urednik Emilio Marin istaknuo je kako je riječ o jedinstvenoj knjizi u svijetu, u kojoj su na jednom mjestu po prvi put sabrana sva povijesna vrela kroz stoljeća u svezi s antičkom rimskom i starokršćanskom Salonom te sa starohrvatskim Solinom koje nas neraskidivo vežu s najvećim hrvatskim arheološkim lokalitetom sve do današnjih dana. Tako je Salona, odnosno Solin dobio kapitalno izdanje, jedinstveno i po koncepciji i po načinu realizacije u svijetu.
Prvi dio “Longae Salonae” sadrži tekstove, a drugi fotografije i ostalu, ilustrativnu likovnu dokumentaciju. Prvi dio ima 660 stranica sa sažecima na engleskom jeziku, trinaest autorica i autora s dvadeset i pet stručnih radova.

Drugi svezak, na oko 260 stranica, donosi stotine fotografija, crteža, planova, rekonstrukcija, snimaka itd. Na temelju svega napisanog, fotografiranog i nacrtanog, proučenog i objavljenog, oblikuje se tako jedna dosad manje poznata strana lika toga rimskoga grada, rekao je dr. Željko Rapanić. Tim “triptihom” Salona i Solin su sada u hrvatskoj povijesti proučavanja izvora najopsežnije obuhvaćeni od svih hrvatskih prostora. Samo antički Hvar, Brač, Salona i Istra imaju sabrane povijesne izvore na jednom mjestu. A jedini Solin i Salona imaju u sve tri knjige sabrane sve povijesne izvore i etničke i kasno antičke i ranosrednjovjekovne, odnosno starohrvatske. Zbog toga su te knjige zanimljive i stručnjacima, ali i Solinjanima, rečeno je na kraju predstavljanja toga kapitalnog izdanja.