Istina je prava novost.

PREDSTAVNICI CARITASA, ZAGREBAĐKE KATOLIĐKE I PRAVOSLAVNE CRKVE POSJETILI ZAPADNU SLAVONIJU

Zagreb, 10. 5. 1995. (IKA) - Crkvene objekte u oslobošenim podru~jima Zapadne Slavonije posjetili su u utorak, 9. svibnja, zagreba~ki pomođni biskup Marko Culej, predsjednik hrvatskog Caritasa mons. Vladimir Stankoviđ, predstavnici stranih Caritasa i za

Zagreb, 10. 5. 1995. (IKA) – Crkvene objekte u oslobošenim podru~jima Zapadne Slavonije posjetili su u utorak, 9. svibnja, zagreba~ki pomođni biskup Marko Culej, predsjednik hrvatskog Caritasa mons. Vladimir Stankoviđ, predstavnici stranih Caritasa i zagreba~ki srpskopravoslavni paroh i protonamjesnik Milenko Popoviđ s pratnjom. Pregledane su katoli~ke i pravoslavne crkve, župni dvorovi i samostani u Jasenovcu, Brođarici, Jazavici-Roždaniku, Gornjim i Donjim Rajiđima, Oku~anima, Gornjim Bogiđevcima, Medarima, Dragaliđima, Đagliđu, Lipiku i Pakracu, a informiralo se i o karitativnim i pastoralnim potrebama na tom podru~ju. U nekoliko katoli~kih i pravoslavnih crkava, te kod spomenika žrtvama logora u Jasenovcu, sudionici obilaska Zapadne Slavonije molili su za sve poginule. Vjernika za sada u oslobošenim podru~jima nema, ali đe se vrađati ~im za to bude uvjeta, rekao je biskup Culej. “Vjerujemo da nije sručena živa Crkva, a dok ona postoji izgradit đe se i zgrada crkve”, rekao je biskup.
U Jasenovcu od katoli~ke crkve stoje joč samo zidovi, toranj je sručen, župni dvor je uničten. U Rajiđu je potpuno uničtena župna crkva i kapelica na meši izmešu Roždanika i Jazavice. U Dragaliđima je spaljena crkva, župni stan i samostan. U Gornjim Bogiđevcima crkva i katoli~ko groblje sravnjeni su sa zemljom, a župna kuđa tečko je očteđena. U Oku~anima katoli~koj crkvi nema traga. Na njezinom je mjestu bila tržnica i gostionice. Sve pravoslavne crkve i drugi objekti na podru~ju koje je posjeđeno gotovo su netaknuti. Veđina je višenih čteta posljedica borbi (i miniranja) iz 1991.
“Putovanje je organizirao Caritas uz pomođ stranih Caritasa, da se ‘snimi’ slika terena, uspostave kontakti sa župnicima koji se vrađaju polako i humanitarnim organizacijama, da se vidi koje su potrebe, koliko ljudi ima i koliko đe se vratiti”, rekao je mons. Stankoviđ. Strani Caritasi zajedni~ki đe izvjestiti Caritas Internationalis i putem Hrvatskog Caritasa pomođi narodu koji đe se vrađati. Njema~ki Caritas veđ je za hitne potrebe darovao 50 tisuđa DEM, a i drugi đe se čto je prije moguđe uklju~iti u nabavljanje i dostavu humanitarne pomođi.