Predstavnici Đakovačko-osječke nadbiskupije na Prvoj europskoj konferenciji o formaciji i prevenciji
Predstavnici Đakovačko-osječke nadbiskupije na Prvoj europskoj konferenciji o formaciji i prevenciji
Firenca (IKA/TU )
Firenca, (IKA/TU) – Prva europska konferencija Formacija i prevencija održana je od 31. ožujka do 1. travnja u Firenci. Predstavljanje različitih pristupa u ljudskoj formaciji i psiholoških procjena u bogoslovijama. Daljnji korak prema zaštiti i brizi (safeguarding) maloljetnih osoba. Organizator konferencije bila je Firentinska nadbiskupija u suradnji s Teološkim fakultetom Središnje Italije te Papinskim sveučilištem Gregoriana. Konferencija je bila namijenjena psiholozima, psihijatrima i pastoralnim psiholozima koji djeluju u malim i velikim sjemeništima kao i u odgojnim ustanovama redovnika i kongregacija, te isto tako i duhovnicima i rektorima koji žive i rade u sjemeništima diljem Europe. Uz podršku Kongregacije za kler, Vijeća europskih biskupskih konferencija te Talijanske biskupske konferencije tom se konferencijom željelo usmjeriti pažnju na ljudsku formaciju u odgojnim ustanovama, kako pri samim počecima tako i tijekom cjelokupnog odgoja u sjemeništima te odgojnim redovničkim ustanovama. Konferencija je svojevrsni nastavak brige i pažnje usmjerene na dobrobit maloljetnih i ranjivih odraslih osoba koji su pretrpjeli spolno zlostavljanje od strane članova Katoličke Crkve. Upravo ova problematika potaknula je organizatore i sudionike prve europske konferencije da se nastavi voditi briga o žrtvama zlostavljanja, ali isto tako i o svim aktivnim sudionicima u odgoju budućih svećeničkih i redovničkih zvanja.
Konferencija je započela misom koju je u crkvi Sv. Franje Saleškog predvodio nadbiskup Jorge Carlos Patron Wong, tajnik za sjemeništa pri Kongregaciji za kler. Na konferenciji je oba dana sudjelovao kardinal Giuseppe Betori, firentinski nadbiskup, a drugi dan konferenciji se pridružio i održao predavanje predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Angelo Bagnasco. Na konferenciji je sudjelovalo više od 250 rektora, odgojitelja, psihologa, psihijatara, duhovnika, i ostalih stručnjaka na području odgoja i rada u sjemeništima i redovničkim ustanovama iz 21 europske zemlje.
Iz Đakovačko-osječke nadbiskupije sudjelovali su dr. Antun Japundžić, vicerektor u đakovačkom Bogoslovnom sjemeništu, Marina Šijaković, vjeroučiteljica i studentica Centra za zaštitu djece pri Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, Ivana Stvorić, mag. psych. stručna voditeljica Savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja Đakovačko-osječke nadbiskupije u Slavonskom Brodu te dr. Josip Bošnjaković, vanjski suradnik đakovačkoga Bogoslovnog sjemeništa, koji je prvoga dana na konferenciji iznio iskustvo rada s bogoslovima u Đakovu.
Tijekom konferencije različiti stručnjaci s područja psihologije, psihijatrije, odgoja, duhovnosti govorili su o odgoju i prevenciji iz različitih perspektiva. Konferenciju su svojim iznesenim iskustvima obogatili sjemeništarci iz Italije, Francuske, Mađarske i Austrije kao i odgojitelji iz Italije, Rumunjske, Škotske i Hrvatske. Čula su se vrlo bogata i vrijedna iskustva rada s bogoslovima, gdje je na poseban način istaknuta važnost propedeutske godine, permanentnog rada s bogoslovima tijekom studija, važnost iskustva bogoslova izvan bogoslovske zajednice i dr. Zapažen je značajan pomak u radu s bogoslovima u mnogim europskim zemljama.
Članovi programskog odbora prof. Hans Zollner, DI, predstojnik Instituta za psihologiju pri Papinskom sveučilištu Gregoriana i ravnatelj Centra za zaštitu djece (Centre for Child Protection), te prof. Stefano Lassi, psihijatar i psihoterapeut, član Teološkog fakulteta Središnje Italije te vicepredsjednik Talijanskoga društva za studij neuro-razvojnih poremećaja, rezimirali su prvu europsku konferenciju prijedlogom zajedničke izjave svih sudionika, a istaknuti su zaključci, problemi, prijedlozi: važnost tečajeva iz odgoja za odgojitelje; suradnja s psiholozima ne samo u dijagnostici nego i u trajnom praćenju bogoslova; pružiti mogućnost supervizije odgojiteljima i ostalim djelatnicima u bogoslovijama i redovničkim odgojnim ustanovama; preispitati ne iskorištava li se pozicija moći u ustanovama; potreba odgoja za tjelesnost; definirati što je to zrelost i koje su mogućnosti odgoja za zrelost; prepoznavati znakove ovisnosti; potreba standarda u praksi; poticati pojedinačnu i zajedničku odgovornost; uzeti u obzir zlostavljanje koje se dogodilo te se usmjeriti na prevenciju; raditi u „equipe”; poznavati crkvene dokumente i primjenjivati što je u njima napisano; na otvoren način govoriti o seksualnosti; integrirati četiri dimenzije bogoslovskog i redovničkog života (ljudska, duhovna, intelektualna, pastoralna); usklađivati potrebe institucije i potrebe osoba; biskupi su pozvani osluškivati potrebe odgojitelja u njihovom radu; neujednačenost kriterija pri primanju kandidata u bogoslovije; odgojitelji bi trebali osluškivati osobe koje su uključene u odgoj ne samo u problematičnim situacijama nego i inače; nedostatak odgoja za seksualnost i afektivnost ne samo među bogoslovima nego i među odgojiteljima; virtualni svijet donosi sa sobom nove izazove i zahtjeve; nedostatak formacije s obzirom na temu zaštite i očuvanja (safeguarding); bogoslovi i odgojitelji imaju predrasude prema psiholozima i sličnim stručnjacima; poticati brigu o počiniteljima spolnog zlostavljanja; pokrenuti aplikacije za pametne telefone u svrhu odgoja ljudske dimenzije; produbljivati znanstvena istraživanja; poticati međudisciplinarnost i međukulturalnost; poznavati antropološke pretpostavke; uvoditi sve više teološka promišljanja kada se govori o problematici spolnog zlostavljanja u Katoličkoj Crkvi; uključiti žrtve u permanentni odgoj bogoslova i svećenika koji mogu uvelike doprinijeti ljudskoj izgradnji svjedočeći vjeru usprkos poteškoćama; involvirati žene i njihova iskustva s obzirom na iskustva spolnog zlostavljanja; ulagati vrijeme, osobe, sposobnosti, novac kada je u pitanju ljudska izgradnja budućih svećenika te redovnika i redovnica; osvijestiti si da znamo kako već velik broj stručnjaka radi na polju ljudske izgradnje; predlagati lokalnoj i nacionalnoj Crkvi putove rasta na temama o kojima je bilo govora; kada se govori o prevenciji i odgoju ne isticati potrebu braniti se od napada nego činiti u Crkvi ono što nam je moguće; stvarati sigurna mjesta za mlade osobe u krilu Katoličke Crkve; stvarati opći stav brige i zaštite djece i mladih.
Tijekom cijele konferencije mnogi predavači i sudionici pozivali su se na novi Ratio fundamentalis institutionis sacerdotalis (Temeljne odredbe o svećeničkom odgoju i izobrazbi) objavljen 8. prosinca 2016. Prva europska konferencija zaključena je svečanim euharistijskim slavljem koje je u Krstionici Firence predvodio kardinal Betori, uz sudjelovanje mnoštva svećenika, redovnika i stručnjaka laika koji su bili na konferenciji te zajedničkom večerom svih sudionika. Organizatori su pozvali sve nazočne da svoj pogled usmjere i prema drugoj europskoj konferenciji istog sadržaja.