Budi dio naše mreže
Izbornik

PREDSTOJNIK KONGREGACIJE ZA NAUK VJERE KARDINAL JOSEPH RATZINGER O ALOJZIJU STEPINCU

Rim (IKA/HINA )

Rim, 24. 9. 1998. (IKA/HINA) - U povodu pastirskog pohoda Pape Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj i proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca, predstojnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger, u izjavi za Hinu od 24. rujna, govor

Rim, 24. 9. 1998. (IKA/HINA) – U povodu pastirskog pohoda Pape Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj i proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca, predstojnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger, u izjavi za Hinu od 24. rujna, govori o Stepincu kao “čovjeku, koji se u ime savjesti suprotstavljao mnogim vladarima”. Na početku izjave kardinal Ratzinger Stepinca povezuje s Hrvatom iz treće knjige Danteove “Božanstvene komedije”, koji je ostao začaran Kristovim licem. “Taj anonimni Danteov Hrvat za nas ima jedno ime. On je sluga Božji, kardinal Alojzije Stepinac, koji je gledao prema Isusu, meditirao je Isusa, živio je u Isusovoj viziji i postao živom slikom Krista koji pati”, kaže Ratzinger. Kardinal Stepinac je bio “čovjek prosvijetljene savjesti oblikovane Kristovom riječju preko koje je njegovo životno djelo došlo do istine. Budući da je bio čovjek savjesti, protivio se totalitarizmima. U doba nacističke diktature postao je braniteljem Židova, pravoslavnih i svih prognanika. U doba komunizma bio je odvjetnikom vjernika, i svećenika koji su bili proganjani i ubijani. Postao je, ponajprije, Božjim odvjetnikom na zemlji, jer je branio prava čovjeka da živi s Bogom”, ističe kardinal Ratzinger. “Kardinal Stepinac nije se bavio politikom. Poštivao je državu kad i koliko je ona stvarno to bila”, napomenuo je dodavši da je Stepinac pratio crtu sv. Ambrozija, odnosno da je “branio Božju stvar protiv pogrešne i lažne čovječje svemoći. Branio je Božja prava, a na taj način i ljudska prava, pravu sliku čovjeka protiv totalitarizma, koji ne priznaje Božju moć, ne priznaje Božju prisutnost i Božje pravo u svijetu”. Ratzinger podsjeća da Stepinac nije nikada mrzio, jer je njegova savjest bila uronjena u Kristovo lice. Kako je bio čovjek savjesti, prevladao je zlo dobrim.
“Kad je 1934. godine sluga Božji izabran za koadjutora zagrebačkoga nadbiskupa, prestrašio se. Znao je dobro da se Katolička Crkva i vjernici nalaze u tešku položaju, u onoj Jugoslaviji koju su nakon prvoga svjetskog rata umjetno stvorili saveznici od sučeljenih elemenata s jakim protukatoličkim naglascima. No nije samo to bila teškoća. Znao je i da postoje jake snage totalitarističkih ideologija, protuteističke, koje su jačale i sve jače dominirale svime”, kaže Ratzinger i ocjenjuje da Stepinac zbog svega toga nije promaknuće smatrao napretkom u karijeri, već žrtvom koju je prihvatio prepuštajući se Božjim rukama. “Kardinal Stepinac nas danas poziva da budemo hrabri, da zadržimo našu vjeru u Krista, da budemo ljudi nade”, zaključuje Ratzinger, podsjećajući na Stepinčevo geslo “In Te Domine speravi”.
24