Zagreb, (IKA) – Dr. Rozlija Božena Mutić, redovnica Družbe Kćeri Božje ljubavi, znanstvenica, geologinja i mineraloginja, umrla je u Zagrebu 18. travnja 2012. u 97. godini života. Na Jurjevo, 23. Travnja, njezina redovnička zajednica, rodbina, prijatelji, znanstvenici, posebice brojni znanstvenici i djelatnici Hrvatskoga geološkoga instituta u Zagrebu, oprostili su se od nje na zagrebačkomu Mirogoju. Na Mirogoju se od s. Božene najprije oprostio ravnatelj Hrvatskoga geološkoga instituta u Zagrebu, prof. dr. sc. Josip Halamić, a na grobu, provincijalna glavarica, s. Elvira Tadić. Misa zadušnica slavljena je nakon oproštaja na Mirogoju, u samostanskoj sestarskoj kapeli Družbe Kćeri Božje ljubavi u Zagrebu.
Rodila se u Varešu, u Bosni i Hercegovini, 2. kolovoza 1915. Osnovnu školu završila u Varešu 1926., Žensku građansku školu u Sarajevu 1931., petogodišnju Žensku učiteljsku u Sarajevu (1936.), na Filozofskomu fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je opću zoologiju 1941. Sa svojim susestrama protjerana je iz Sarajeva 1949. godine. Komunističke vlasti nisu joj priznale školsku izobrazbu u vjerskim i crkvenim školama, stoga, da bi mogla nastaviti studiranje završava 1952. gimnaziju u Zagrebu. Na Prirodoslovno-matematičkomu fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1961. i stekla zvanje dipl. inženjera geologije. Na Tehnološkomu fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila postdiplomski studij obranivši 1977. magistarsku radnju: Tufovi iz okolice Čučerja kao sirovinski dodatak u proizvodnji cementa. Na Prirodoslovno-matematičkomu fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranila je 1988. doktorsku disertaciju: Korelacija kvartara istočne Slavonije na osnovi podataka mineraloško-petrografskih analiza.
Nakon završetka učiteljske škole stupa 1936. u Družbu Kćeri Božje ljubavi u Sarajevu, kao redovnica uzima ime Božena, doživotne redovničke zavjete polaže 1944. Kao pedagoginja djeluje u Breškama, Zagrebu i Sarajevu. Kao redovnica počinje raditi u Staroslavenskomu institutu u Zagrebu (1950.-52.), zatim, od 1963. do odlaska u mirovinu 1983., u Mineraloško-petrografskomu odjelu sadašnjega Hrvatskoga geološkoga instituta u Zagrebu. Njezinu bibliografiju čini 37 znanstvenih i stručnih radova i jedna knjiga kojoj je suautorica. Osim objelodanjenih istraživanja, rezultati njezinih geološko-mineraloških istraživanja nalaze se u 73 samostalna i 15 elaborata u suautorstvu. Prva je objelodanila rad o autigenomu aragonitu u klastičnim sedimentnim stijenama. Poseban prinos dala je istraživanju zagrebačke Medvednice, prva je otkrila miocensku vulkansku aktivnost na obroncima Medvednice. S hrvatskoga geološkoga stajališta najvažnije je njezino otkriće glaukofana u miocenskim taložinama na padinama Medvednice, bilo je to prvo otkriće toga minerala u Hrvatskoj. Kao redovnica, dala je prinos povijesti svoje redovničke zajednice u suautorstvu sa s. Alojzijom Caratan, monografijom: Provincija Božje providnosti Družbe Kćeri Božje ljubavi 1882.-1982., Split-Zagreb 1982. Njezin život i djelo predstavio je znanstvenoj javnosti, dr. sc. Marko Babić u monografiji naslovljenoj: Dr. sc. Rozalija Božena Mutić – redovnica i geologinja (u prigodi 95. godine života), Vidovice-Zagreb 2010., koja je predstavljana 11. studenoga 2010. u Zagrebu.