Zadar, (IKA) – Istaknuti teolog, član Provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru dr. fra Atanazije Matanić preminuo je u 82. godini života, 64. godini redovništva i 56. godini svećeništva u ponedjeljak 16. kolovoza u samostanu Sv. Frane u Zadru.

Fra Atanazije Josip Matanić rođen je 18. kolovoza 1922. godine u Vrbniku na otoku Krku. U nižu klasičnu gimnaziju u franjevački samostan na Badiji kraj Korčule krenuo je 1935. godine, a četiri godine kasnije stupio je u novicijat Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri, tada sa sjedištem na Poljudu u Splitu, a danas u Zadru. Prve zavjete položio je u rujnu 1940. godine. U Rimu se, piše njegov biograf dr. Josip Sopta, upisao na bogoslovni fakultet franjevačkoga ateneja “Antonianum”. Svečane redovničke zavjete položio je 27. listopada 1946. godine, a za svećenika je zaređen 27. ožujka 1948. godine u Rimu. Licencijat iz bogoslovlja postigao je 1949., a od jeseni te godine do proljeća 1951. spremao je doktorat iz bogoslovlja sa specijalizacijom u crkvenoj povijesti. Nakon što je obranio disertaciju “De origine tituli Dalmatiae ac totius Croatiae primas” u potpunosti se posvetio znanosti, bilježi dr. Sopta. Sljedeće dvije godine studirao je na Pedagoškom institutu svoga Reda u Grottaferrati kod Rima i postigao diplomu generalnog lektora u odgojnim znanostima. U jesen 1953. na istom Pedagoškom institutu svoga reda na Antonianumu počeo je predavati franjevačku povijest, a zatim još neke predmete i tu je ostao do 1967. godine. Godine 1964. pozvan je na Papinsko lateransko sveučilište za predavanja o “suvremenoj duhovnosti” koju je predavao do 1972. godine. Od jeseni 1970. predavao je na novosnovanom Franjevačkom institutu za duhovnost u sastavu Antonianuma i tamo je djelovao do 1992. godine. Nakon četrdesetogodišnjeg profesorskog rada umirovljen je s naslovom profesor emeritus. Više od deset godina predavao je kolegij Uvod u duhovnost na Institutu za kršćansku duhovnost u Zagrebu, u sklopu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Od 1985. godine bio je suradnik papinske Kongregacije za proglašenje svetaca s mandatom konzultora do 2005. Uz stručno-znanstveni rad, dr. Matanić je obavljao i službe u redovničkim zajednicama u kojima je boravio te je djelovao u pastoralu. Ljeti 1996. godine vratio se u domovinu gdje je boravio u zadarskom franjevačkom samostanu kao knjižničar Provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri te je nastavio sa znanstvenim radom i pisanjem. U četrdeset godina znanstvenog rada dr. Matanić je surađivao u mnogim zbornicima, enciklopedijama, časopisima i listovima. Među zbornicima ističu se Radovi Hrvatskog povijesnog instituta u Rimu, Radovi dvaju splitskih međunarodnih simpozija o hrvatskoj crkvenoj povijesti, Mandićev Zbornik, Franićev Zbornik i drugi. O. Atanazije bio je član-suutemeljitelj i dugogodišnji tajnik Hrvatskoga povijesnog instituta u Rimu. Biograf dr. Sopta ističe da je fra Atanazije Matanić za svoj rad dobio i nekoliko nagrada i priznanja. Medalju Pro Ecclesia et Pontifice dobio je 1988. godine, 1975. dobio je spomen medalju u prigodi 200. obljetnice smrti sv. Pavla od Križa za suradnju na prigodnom kongresu u Rimu, a 1988. dobio je spomen medalju u prigodi 400. godišnjice osnutka Kongregacije za proglašenje svetaca. Spomen medalju beatifikacije bl. Alojzija Stepinca primio je 1998. godine jer je u Rimu bio aktivan suradnik u procesu beatifikacije. Prije dvije godine objavljen je zbornik radova u čast fra Atanazija u povodu 80. obljetnice njegova života i 50. obljetnice znanstvenog rada “Između povijesti i teologije”. U popratnoj je riječi tome zborniku provincijal dr. fra Bernardin Škunca zapisao da o. Atanazije spada u krug ljudi koji se izdvajaju i izdižu posebnim suodnosom prema knjizi te da je ona nedvojbeno njegov najdraži medij. Njegov curriculum, napose bibliografija, ali i mnogo više od nje – ono što ne slovi kao takvo, ali je nazočno u njegovim razgovornim zapažanjima i njegovu ponašanju prema knjizi – ističe ga kao čovjeka i fratra knjige, zapisao je provincijal Škunca.

Pogreb fra Atanazija bit će u četvrtak 19. kolovoza u 16 sati na franjevačkom otočiću Košljunu, a obrede će predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u koncelebraciji s krčkim biskupom Valterom Županom i provincijalom Bernardinom Škuncom.