Preminuo Josip Joža Prudeus, prvi urednik Programa za djecu Hrvatskoga katoličkog radija
Josip Prudeus (foto Škola stvaralaštva Novigradsko proljeće)
Zagreb (IKA)
Josip Joža Prudeus, utemeljitelj programa za djecu i mladež Hrvatskoga katoličkog radija, koji je kao urednik ustrojio program od 17 raznovrsnih emisija namijenjenih djeci i mladeži, književnik, pjesnik, učitelj, novinar, ponizni veliki čovjek i prijatelj, autor imena Vatreni, preminuo je u subotu 25. siječnja u 76. godini života.
Josip Prudeus, učitelj hrvatskog jezika i povijesti, „pjesnik pod malim odmorom” – kako je sam za sebe volio govoriti, pjesnik i novinar, rođen je u Samoboru 21. ožujka 1944. godine, od oca Ivana i majke Milke rođene Runtas. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Slavonskom Brodu gdje je i diplomirao na Pedagoškoj akademiji. Službovao je kao učitelj u Slavonskom Brodu, Sibinju, Rabu i Samoboru. U vrijeme hrvatskoga proljeća suđen je na montiranom političkom procesu u Požegi kao član Ogranka Matice hrvatske u Slavonskom Brodu.
Josip Prudeus za djecu je pisao od 1965. godine. Objavljivao je u Modroj lasti, Smibu, Galebu, Radosti, Pogledu, radio postajama Zagreb, Sljeme, Sarajevo. Autor je stotina pjesma i priča za djecu, mladež i odrasle te više slikovnica za mladež. Autor je brojnih scenarija za koncerte samoborskih, ali i mnogih amaterskih društava izvan Samobora. Napisao je pjesmu „S Papom Kristu po Mariji” čija je praizvedba bila u Mariji Bistrici prigodom dolaska sv. pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku 1998. godine. Godine 2008. dobio je povelju pape Benedikta XVI. za 60 godina ministriranja. Autor je mnogih misa, litanija i skladbi posvećenih svecima i mučenicima Katoličke Crkve.
Bio je član Društva hrvatskih književnika. Uvršten je u Antologiju hrvatske haiku poezije, Antologiju hrvatske uskršnje poezije, Antologiju hrvatske ljubavne poezije, Antologiju 800 godina Franje Asiškoga, Antologiju haiku Ivanić Grada, zastupljen je pjesmama u zbornicima: Ljubica, Pri svetem Mihalu, Zelinskim bregima i mnogim drugim zbirkama pjesama.
Kao član Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, svojim je talentom i radom uvelike doprinio očuvanju kulturne baštine i razvitku samoborskog pjesništva. S ljubavlju je pratio i podupirao mnogobrojna kulturna događanja. Na Jožin rođendan i imendan, 21. ožujka 2015. godine, Ogranak Matice hrvatske u Samoboru u njegovu je čast u suradnji s Gradskom knjižnicom Samobor, Tamburaškim društvom Ferdo Livadić i Pučkim otvorenim učilištem Samobor organizirao „Josipovo s Jožom”, na kojem su sudjelovali mnogobrojni umjetnici, prijatelji i suradnici s kojima je Joža surađivao tijekom svog bogatog stvaralačkog života.
Napisao je sedamdesetak pjesama o Samoboru, od kojih je 39 uglazbljeno. Autor je pjesme „Kraj kapele svete Ane”. Scenarist je više filmova o Samoboru. Kao mentor darovitim učenicima 33 godine radio je u Školi dječjeg stvaralaštva u Novalji i Novigradu, a posljednjih je 18 godina bio imenovan za glavnog koordinatora Škole. Svoj učiteljski radni vijek završio je u Osnovnoj školi Samobor, kojoj je darovao životnu zbirku: 380 slika, 230 keramika, 80 batika, 500 DVD-ova i 3000 knjiga. Autor je brojnih plakata, pozivnica, kataloga, letaka, diploma i povelja.
Josip Prudeus jedan je od utemeljitelja Večeri hrvatske ljubavne poezije na Ljubičinu grobu i urednik prvih zbirki ljubavnih pjesama hrvatskih književnika „Ljubica”. Autor je naziva „Ponosnica” za branitelje, pisao je ratne reportaže, tijekom Domovinskog rata pokrenuo je akciju „Samobor otvara srce” za Hrvatski Ćuntić, u kojoj je skupljeno 6000 knjiga za spaljenu franjevačku knjižnicu. Autor je i imena „Vatreni” za hrvatsku nogometnu reprezentaciju.
Godine 2004. dobio je nagradu za životno djelo Grada Samobora, a 2009. godine, odlukom Hrvatskog sabora, dobio je državnu nagradu Ivan Filipović za životno djelo.
„Ljudi (krivi), krivo promišljaju kako je potrebno činiti velika djela da bi se postao(la) netko. / Uostalom zar se mora postati netko? Živimo svoj darovan život svatko s ponuđenim darovima. / Budimo na dobro svima oko nas. / Tada svaka, dobra sitnica, postaje ogromna.” Josip Joža Prudeus