Zagreb, 27. 11. 1998. (IKA) – Umirovljeni pomoćni biskup zagrebački i kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog mons. dr. Đuro Kokša preminuo je okrijepljen svetim otajstvima u četvrtak 26. studenoga, u 23.30 sati, priopćeno je iz Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu.
Mons. Đuro Kokša rođen je u Molvama, u Podravini, 17. svibnja 1922. godine, gdje je završio osnovnu školu. Nakon završene srednje škole u Dječačkom sjemeništu na Šalati i prve godine studija na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, odlazi u Rim gdje studira teologiju, kanonsko pravo i povijest na Papinskom sveučilištu Gregorijana. Za svećenika zagrebačke nadbiskupije zaređen je 26. listopada 1947. u Rimu. Ubrzo postaje rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronim i ostaje u Rimu obavljajući tu službu do imenovanja pomoćnim zagrebačkim biskupom 20. travnja 1978. Za pomoćnog biskupa zaređen je u zagrebačkoj katedrali 23. srpnja 1978. godine. Kao biskup obnašao je službu generalnog vikara u zagrebačkoj nadbiskupiji, vikara za odgoj svećeničkih pripravnika, predstojnika Nadbiskupijskoga vijeća za ekumenizam i dijalog, predsjednika Prizivnog suda zagrebačke nadbiskupije velikog prepošta Prvostolnog kaptola zagrebačkog, arhiđakona gorko-dubičkog arhiđakonata, te delegata zagrebačkog nadbiskupa u Izdavačkom vijeću Glasa Koncila, u kojem je obavljao i službu predsjednika. U BKJ je obavljao službe predsjednika Vijeća za ekumenizam i dijalog te predsjednika Pravne komisije. Nakon uspostave samostalne Republike Hrvatske biskup Kokša je bio član prve biskupske Komisije za pregovore s državom, a u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obavljao je službe predsjednika Vijeća za ekumenizam i dijalog i predsjednika Vijeća za kulturu, a također je bio i član Komisije HBK za dijalog sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom te komisije za Papinski zavod sv. Jeronima u Rimu.
Uz pastoralnu službu u crkvi sv. Jeronima u Rimu i biskupsko poslanje u zagrebačkoj nadbiskupiji, biskup Kokša bio je i poznati povjesničar, književnik, kolekcionar i promicatelj hrvatske kulture. Tako je za svog boravka u Rimu slovio kao ambasador hrvatske kulture, a u to su doba njegovom zaslugom u Vatikanske muzeje uvrštena i brojna djela hrvatskih umjetnika. Za života je prikupio vrlo vrijednu zbirku umjetnina, kako domaćih tako i svjetskih autora, koju je darovao Zagrebačkoj nadbiskupiji, no za tu zbirku do sada nije pronađen prikladni i trajan smještaj, kako bi bila dostupna i široj javnosti. Biskup Kokša posebnu je brigu posvećivao hrvatskome pjesništvu, te je izdao dvije zbirke pjesama pod naslovom “Pjesme hrvatskih nepjesnika”, a još za svoga boravka u Rimu priredio je i objavio knjigu “Zapadna duhovna lirika”. Biskup Kokša umirovljen je 3. ožujka 1998. godine.
Od biskupa Kokše prigodnom molitvom u njegovu domu 27. studenoga oprostili su se kardinal Franjo Kuharić, apostolski nuncij u RH nadbiskup Giulio Einaudi, zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, generalni vikar zagrebačke nadbiskupije prelat Vladimir Stanković i najbliži suradnici.
U povodu smrti biskupa Kokše brzojav sućuti zagrebačkom nadbiskupu Josipu Bozaniću uputio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić:
“Povodom smrti dragog nam brata u episkopatu mons. Đure Kokše upućujem najiskrenije izraze kršćanske sućuti Vama i cijeloj mjesnoj Crkvi zagrebačkoj u svoje osobno ime i u ime cijele vrhbosanske Crkve. Plemenitu dušu brata u biskupstvu preporučujem Dobrom Pastiru da ga primi u otajstvo božanske ljubavi i vječne sreće. Rado ga uključujem u molitve i svetu Misu. Zahvaljujem Bogu da smo ga imali među sobom. Posebno mu u ime Hrvata katolika iz Bosne zahvaljujem, jer nas je poznavao i iskreno volio. Uz izraze kršćanske sućuti izražavam i zajedništvo u Gospodinu i najsrdačnije pozdravljam”.
Izraze sućuti predsjedniku HBK uputio je i hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Istaknuvši kako je biskup Kokša cijeli život posvetio širenju nauka Crkve, te očuvanju i izgradnji hrvatske nacionalne svijesti, predsjednik je posvjedočio kako biskupova “ljubav prema umjetnosti i vrijedno povijesno i književno djelo svrstavaju ga u red najistaknutijih hrvatskih ljudi”. “Smrt mons. Kokše, s kojim me veže poznanstvo i prijateljstvo iz teških dana prošlosti, duboko me osobno pogodila, a veliki je gubitak za Crkvu u Hrvata i hrvatski narod u cijelosti”, navodi se u brzojavu predsjednika Tuđmana nadbiskupu Bozaniću.
Izraze sućuti uputio je i predsjednik Hrvatskoga državnog sabora akademik Vlatko Pavletić. “Iza sebe ostavio je mnogo poštovatelja i prijatelja koje je osvajao svojom vedrinom, srdačnošću, širinom znanja i dubokog razumijevanja ljudskih problema. Posebna vrijednost koju je darovao je velika zbirka slika starih i novih majstora koja će zacijelo uskoro naći svoje mjesto i nositi njegovo časno ime”, navodi se u brzojavu sućuti predsjednika Hrvatskoga državnog sabora.
“Smrću biskupa Kokše hrvatska kultura gubi velikog zagovornika i promotora hrvatske likovne umjetnosti i književnosti. Nemjerljiv je trud kojim se zalagao kako bi dio hrvatske likovne umjetnosti postao sastavnicom sakralne zbirke Vatikanskih muzeja. U svakoj prilici isticao je svoju privrženost kulturi uvjeren u njezinu povijesnu misiju kao jednu od temeljnih vrijednosti domovinske opstojnosti. Pamtit ćemo biskupa Kokšu kao velikog čovjeka koji je uvijek promovirao prave vrijednosti hrvatske kulture” stoji u brzojavu ministra kulture Bože Biškupića nadbiskupu Bozaniću.