Istina je prava novost.

Prestižna turistička nagrada samostanu u Zaostrogu

Hrvatska turistička nagrada “Anton Štifanić” za 2001. dodijeljena je franjevačkom samostanu Sv. Marije u Zaostrogu. To je, koliko je poznato, prvi puta da jedna crkvena ustanova dobiva tako prestižno turističko priznanje

Hrvatska turistička zajednica, na prijedlog Vijeća Turističke zajednice općine Gradac, Općinskoga vijeća općine Gradac i Turističke zajednice Županije Splitsko-dalmatinske, dodijelila je Hrvatsku turističku nagradu “Anton Štifanić” za 2001. franjevačkom samostanu Sv. Marije u Zaostrogu. To je, koliko je poznato, prvi puta da jedna crkvena ustanova dobiva tako prestižno turističko priznanje. Nagradu je primio u Zagrebu 5. srpnja fra Danko Glibotić, gvardijan.

Prije više od pet stoljeća, još u doba turske vladavine, dok je selo Zaostrog sa župnom crkvom bilo pod Biokovom, franjevci su se nastanili u napuštenome augustinskom samostanu uz more. Franjevci su uvijek bili uz svoj narod, šireći vjerski zanos, nacionalnu svijest, prosvjetu i kulturu. Osim škola za svećeničke pripravnike, u samostanu su otvorili prvu pučku školu. Pobrinuli su se za izgradnju velikoga pristaništa, regulaciju potoka, gradnju školske zgrade i ostalo. U samostanskom ljetopisu mogu se naći zapisi o prvim turistima. Bili su to franjevački studenti teologije koji su dolazili na odmor i kupanje u Zaostrog već nakon I. svjetskog rata. Nakon velikog potresa 1962. samostan je temeljito obnovljen, uređeni su crkva, knjižnica, arhiv, “Kačićev arhiv”, muzej s arheološkim eksponatima, etnografskim materijalima, velikom donacijom slika “Povratak zavičajnom životu” slikara Mladena Veže, gipsanim odljevima kipara Ivana Meštrovića (“Stigmatizacija sv. Franje” i “Guslar fra Andrija Kačić”), Stipe Sikirice (“Sužanj fra Filip Grabovac”). Sve je to kulturno blago otvoreno javnosti još 1970. godine, pa su brojni domaći i strani turisti imali prigodu zaći u samostanske zidine i upoznati što su franjevci stoljećima stvarali, nabavljali i čuvali. U samostanskom klaustru koji je građen u doba najznačajnijeg redovnika toga samostana, pisca, pjesnika i narodnoga prosvjetitelja, fra Andrije Kačića, za vrijeme turističke sezone priređivali su koncerti ozbiljne i zabavne glazbe, a mnogi su likovni umjetnici izlagali svoja djela dlijeta i kista.

Prvi znanstveni skup koji je održan u Makarskom primorju 1969. bio je baš u prigodi 500. obljetnice dolaska franjevaca u Zaostrog. Arhiv posjeduje bogat fond materijala na hrvatskome, latinskom, talijanskom, turskom i ostalim jezicima, a knjižnica ima oko 20.000 knjiga i 10.000 periodika. Među knjigama treba spomenuti oko 400 rijetkih knjiga iz XVI. stoljeća na stranim jezicima te 24 inkunabule. Nakon velikog potresa u dijelu samostanskoga vrta fra Aleksandar Ribičić je uz pomoć ostalih franjevaca uredio “botanički vrt”, u kojemu danas ima više od 250 različitih vrsta biljaka, od kojih su neke čak iz Japana i Kine, a mnoge su iz raznih dijelova Mediterana. Konzervatorski zavod za zaštitu spomenika kulture još 1953. proglasio je samostan spomenikom kulture i stavio ga pod državnu zaštitu. (ika-kj/gj)