Požega, (IKA) – Sjednica Prezbiterskog vijeća Požeške biskupije pod predsjedanjem biskupa Antuna Škvorčevića održana je 29. listopada u dvorani bl. Alozija Stepinca u Biskupskom domu u Požegi. Nakon molitve Trećeg časa biskup je u uvodnoj riječi podsjetio da je mjesec listopad na početku Godine vjere ispunjen u Požeškoj biskupiji svećeničkim programima, da su se svećenici na četiri arhiđakonatska susreta temeljitije upoznali s apostolskim pismom pape Benedikta XVI. “Vrata vjere” i Katekizmom Katoličke Crkve, da je pedesetak svećenika – polovica Prezbiterija – obavila duhovne vježbe u Velikoj, da su među klerike prije dva dana ubrojena četvorica novih đakona te da ovom sjednicom Prezbiterskog vijeća zaključuju taj listopadski hod s promišljanjem o siromaštvu u Slavoniji i potrebi da sami svećenici vjeru snažnije odjelotvore ljubavlju. Zahvalio je svećenicima na dosadašnjem sudjelovanju u programima Godine vjere, spomenuvši kako je snaga Crkve u njihovoj spremnosti da zajednički podupru i promiču evangelizacijske programe. Uvodeći u temu sjednice Prezbiterskog vijeća, biskup je istaknuo kako su svi svećenici pozvani promišljati što sadašnji društveni trenutak od njih traži s obzirom na siromaštvo u Slavoniji i snažnije njegovati socijalnu osjetljivost. Podsjetio je da papa Benedikt XVI. i programi Godine vjere pozivaju da se vjera ljubavlju odjelotvori. Spomenuo je kako živimo u vremenu snažno izraženog individualizma, sebičnosti i manjka svijesti za solidarnost i da u tom zbivanju Crkva ne smije biti puki promatrač. Govoreći o primarnoj ulozi države u rješavanju socijalnog pitanja, istaknuo je kako socijalni nauk Crkve potiče da vjernici kao građani na svim razinama svoga djelovanja promiču evanđeoski pristup čovjeku, radu, raspodjeli materijalnih dobara, socijalnoj pravdi. Dodao je da je boljom organizacijom karitativne djelatnosti moguće u župama očitovati puno veću solidarnost sa siromašnima.
Predstavio je mr. sc. Miroslava Kovača koji je uime skupine stručnjaka okupljenih oko inicijative “Živo selo” prikazao sadašnje stanje u krizom duboko pogođenom sektoru poljoprivrede, napose u govedarstvu i mljekarstvu. Kroz niz konkretnih podataka bilježenih u posljednjih desetak godina opisao je kako je Hrvatska sustavno gubila na stočnom fondu i proizvodnoj snazi u poljoprivredi, napose kada su u pitanju obiteljska gospodarstva, što se na kraju očitovalo zatvaranjem njihova velikog broja, gubitkom ekonomske snage sela, iseljavanjem i sadašnjom situacijom u kojoj više nismo u stanju domaćom proizvodnjom hrane pokriti vlastite potrebe već smo osuđeni na uvoz i gubljenje prehrambenog suvereniteta. Kovač je nadalje istaknuo kako se ovakvi trendovi nastavljaju sve snažnije što ima za posljedicu socijalnu, demografsku i ekonomsku katastrofu Slavonije.
Na temelju prikupljenih podataka od centara socijalne skrbi u cijeloj Požeškoj biskupiji, kancelar Goran Lukić prikazao je aktualnu statistiku broja građana koji su ovisni o nekom vidu socijalne pomoći. Potom se razvila živa rasprava, nakon koje je biskup istaknuo da nas trenutačno stanje potiče na oblikovanje efikasnijeg sustava karitativnog djelovanja u Biskupiji, da je u tom smislu oblikovan novi Statut Caritasa kojeg je predstavio, kao i personalne promjene u Caritasovoj središnjici. Rekao je kako Odbor za karitativnu djelatnost pri svakom župnom pastoralnom vijeću Požeške biskupije uz pomoć Pastoralnog centra i Caritasa u Požegi treba u suradnji s centrima socijalne skrbi oblikovati registar socijalnog stanja u svojim župama, da bi najpotrebnijima mogli pružati pomoć svojom ljudskom blizinom i solidarnošću, te u slučaju potrebe zatražiti financijsku pomoć iz fonda kojeg je za tu svrhu oblikovala Požeška biskupija, kako nitko ne bi ostao prepušten samome sebi u svojoj nevolji.
Razmotreni su i neke drugi konkretni pothvati, među kojima i bolja upotreba župnog poljoprivrednog zemljišta usmjerena na potporu obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Vijećnici su na čelu s biskupom Antunom uputili “Apel Prezbiterskog vijeća Požeške biskupije hrvatskoj Vladi i Saboru” u kojem izražavaju duboku solidarnost s ugroženim obiteljima, osobito s onima čija se poljoprivredna gospodarstva svakodnevno gase, te traže od njih da poduzmu sve što je u njihovoj mjerodavnosti da se stanje popravi. U tom smislu vijećnici među ostalim kažu: “S obzirom na skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju i teško stanje našega sela, kao građani ove države tražimo da se Sabor Republike Hrvatske, Vlada i mjerodavna ministarstva sa svim časnim sredstvima koja im kao izabranim predstavnicima vlasti stoje na raspolaganju založe za ispravljanje dosadašnjeg odnosa prema poljoprivredi i sprječavanje mogućih katastrofalnih posljedica neuspjeha politike koja dopušta, a pokatkad i sama stvara neprihvatljive tržišne prilike i strukture”.
U daljnjem dijelu sjednice vijećnici su raspravljali o pitanjima upravljanja vremenitim župnim dobrima, donijeli zaključak o popisu nepokretne i pokretne župne imovine, sređivanju župne posjedovne dokumentacije, stanja župnih zemljišta te pravih i nepravih nadarbina u župama u skladu s odredbama Zakonika kanonskoga prava. Izviješteno je i o predstojećem hodočašću u Rim vjernika iz Požeške biskupije. Na kraju sjednice biskup je ukratko predstavio novi Statut Prezbiterskog vijeća Požeške biskupije, izrađen na razini Đakovačko-osječke crkvene pokrajine.