Vatikan 13. 5. 1996. (IKA) – Na današnji dan prije 15. godina, u srijedu 13. svibnja 1981, na spomendan ukazanja Gospe Fatimske, u Rimu na Trgu sv. Petra izvršen je atentat na Ivana Pavla II. Tim povodom talijanska agencija ANSA obajvila je opširniji prikaz, posebno u vezi s novijim otkriaima nekih crkvenih dužnosnika i izjavama samoga atentatora.
Generalna audijencija održavala se poslijepodne. Oko 17 sati Papa je izašao na Trg sv. Petra stojeai na bijelom otkrivenom automobilu koji je vozio prolazom me?u mnoštvom, na korak od ljudi. Ivan Pavao II, stojeai, rukovao se s vjernicima. Jedna mu je žena pružila plavokosu djevojeicu, Papa ju je uzeo, poljubio i vratio majci. Malo zatim, toeno u 17 sati i 19 minuta, odjeknula su dva hica. Papa se ukoeio, a zatim se poeeo rušiti. Pridržali su ga njegov tajnik mons. Stanislaw Dziwisz i pratilac Angelo Gugel. Krv je probila kroz bijeli Papin pojas. Automobil je ubrzao i nestao ispod zvonika. Papu su postavili na nosila i unijeli u automobil hitne pomoai koji je pohitao prema poliklinici “Gemelli”. Papa je bio pri svijesti, u molitvi.
Na trgu su karabinjeri ubrzo uhapsili eovjeka s pištoljem browning. Zvao se Mehmed Ali Agca. Novinari su brzo otkrili da se taj eovjek u doba kad se Ivan Pavao II. spremao na put u Tursku, prijetio da ae ga ubiti.
Dok su Papu u bolnici pripremali za kirurški zahvat, Radio Vatikan je poeeo pozivati svijet na molitvu. Jedna skupina koja je na trgu manifestirala u prilog zakona o pobaeaju o kome se tih dana održavao referendum, poeela je pljeskati. Papa je bio ranjen kroz ruku i kroz želudac. Vatikanski dnevnik “L#!osservatore romano” odmah je pripremio posebno prigodno izdanje. Naveeer je javljeno da je operacija uspjela.
Eim se stišao prvi strah zapoeela su pitanja tko je poslao atentatora i kako da Papini pratioci i euvari nisu bili upozoreni na opasnost. Poeele su se širiti glasine o navodnoj zavjeri izme?u amerieke i bugarske tajne službe. Sv. Stolica je o tome godinama šutjela. Tek nakon 10 godina, upravo 1991. mons. Mario Rizzi, nuncij u Sofiji izjavio je talijanskom tjedniku “Sabato”: “U Kongregaciji za istoene Crkve, gdje sam bio podtajnikom, netko je unaprijed znao po francuskom upozorenju.” “Francusko upozorenje” pojavilo se kao novi izraz za neku službu koja je navodno bila upozorila Vatikan na naum o atentatu. Turski tjednik “Tempo” je prije pet godina pisao da je upozorenje došlo Sv. Stolici po ondašnjem vrhovnom poglavaru redovnika premonstratenaca o. Norberta Calmesa, koji bi to navodno bio saznao od francuske tajne službe. Ta bi, pak, to bila saznala od rumunjske tajne službe s kojom je navodno razmjenjivala informacije. No, ništa od toga nije potvr?eno.
Sam Ivan Pavao II. nastavio je o atentatu šutjeti, govoreai da mu je cijelo to vrijeme nakon 13. svibnja “darovano od Providnosti” po zagovoru Gospe Fatimske.
Tek nedavno, gotovo 15 godina nakon atentata, poeetkom ove godine, jedan visoki službenik Sv. Stolice javno je o tome progovorio. Kardinal Agostino Casaroli, nekoa državni tajnik Sv. Stolice, rekao je: “Tko se bio urotio, je li uopae bilo urote? Sigurno je da to nije bio pothvat osamljenog pojedinca.” Ovih, pak, posljednjih dana ponovno je progovorio Ali Agca koji je vea 15 godina u zatvoru. Napisao je pismo upravo kardinalu Casaroliju, pozivajuai se na Fatimsku Gospu i treau fatimsku tajnu, dok njegovi odvjetnici podnose zahtjev za uvjetno puštanje na slobodu. “Zahtjevam da budem pušten iz zatvora, da budem na slobodi”, izjavljuje Ali Agca u jednom intervjuu za talijansku televiziju. Atentator javno moli Papu za oproštenje nadajuai se njegovu “službenom zagovoru u prilog puštanja iz zatvora”.
“Dovoljno sam trpio” kaže atentator, “nakon 15 godina potpune osamljenosti i poniženja okajao sam svoj grijeh. Platio sam za svoje zablude, koje priznajem, ali više nisam društvena opasnost. Sad mogu svijetu biti mnogo korisniji na slobodi.” U tom intervjuu atentator “nijeee svaku pretpostavku me?unarodne urote” te kaže da je to bio “ein nastran i ujedno oeajnieki. Htjedoh posljednjim pothvatom svoga života na taj naein uai u povijest”.