Zagreb, (IKA) – U središtu komentara Ivana Miklenića, u najnovijemu Glasu Koncila (s nadnevkom nedjelje 4. rujna), tri su, kako ih opisuje, “snažna i neodgodiva zahtjeva za oslobađanje Hrvatske od svih okova prošlosti”: službeni posjet njemačke kancelarke Republici Hrvatskoj, posjet predsjednice Vlade RH Republici Kosovo te prvi put u Hrvatskoj obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima. Dok je jasnoću zastupanja nacionalnih interesa, koju je prema komentatorovu mišljenju demonstrirala njemačka kancelarka u Zagrebu, nazvao “važnom lekcijom svim onim političarima u Hrvatskoj koji hrvatske nacionalne interese tek povremeno verbalno ističu, u predizbornim kampanjama, a u stvarnosti ih zanemaruju u korist parcijalnim i grupnim interesima, kad su na vlasti ili u parlamentarnoj oporbi, ili kad se za dobro Hrvatske trebaju odreći fotelja i povlastica i udružiti se, onda ih zanemaruju bez ikakve grižnje savjesti” o posjetu predsjednice Vlade RH Republici Kosovo piše da je “odmah pobudio svojevrsnu uzbunu u Srbiji i među srpskim političarima u Hrvatskoj koji, kako je dobro zapaženo, provode i zastupaju srbijansku politiku, a de facto su na vlasti u Hrvatskoj, a što je moguće samo u Hrvatskoj”. Ocijenio je da “riječi predsjednice Vlade da su ‘vremena kada su hrvatski premijeri odlazili u Beograd pitati za savjet i dopuštenje nasreću zauvijek prošla’, vjerojatno prvi put nakon smrti predsjednika Tuđmana predstavljaju službeno političko izražavanje minimuma stvarne hrvatske državne samosvijesti”. Iako prvo obilježavanje Europskoga dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u Hrvatskoj smatra važnim iskorakom koji je većina u hrvatskom društvu s nestrpljenjem očekivala, ono je, smatra Miklenić, bilo povodom pojedinim medijima još jednom pokažu svoje pravo lice i ne izvijeste o tome događaju jer su “pretežno u rukama onih koji ne žele istinu o komunističkim zločinima i koje ne zanima nacionalno pomirenje niti pijetet prema žrtvama i poštovanje prema obiteljima žrtava komunizma”.
Učinkovito upravljanje projektima, poduzećima, ministarstvima pa i samom državom, uz spektar najrazličitijih znanja i sposobnosti, uključuje i dobro ustrojenu funkciju kontrolinga. Što je kontroling i kako se razvija u teoriji i praksi u Hrvatskoj u usporedbi s ekonomski razvijenim zemljama za rubriku “Intervju” govori Andreja Švigir, magistrica ekonomije s višegodišnjim radnim iskustvom u gospodarstvu i iz područja računovodstva i kontrolinga u zemlji i inozemstvu. Autorica knjige “Kontroling – upravljanje iz backstagea” čitateljima približava ulogu kontrolinga i kontrolera u hrvatskim poduzećima, prikazuje koliko je kontroling stvarno prisutan u hrvatskim poduzećima te zašto su menadžeri kontroling doživjeli kao prijetnju iako je on “desna ruka menadžmenta” i njegova neopoziva podrška u odlučivanju i upravljanju.
Članice Hrvatskoga bračnog i obiteljskog saveza CRO BIOS, uputile su Vladi RH i Hrvatskom saboru očitovanje koje list donosi pod naslovom “Država treba štititi građane i obitelj, a ne banke” u kojem upozoravaju na najvažnije “vanjske razarače” obitelji: donošenje u svojoj naravi protuobiteljskih zakona, neusklađenost rada i obiteljskog života – što je potvrđeno i u nedavnom anketiranju Državnog zavoda za statistiku – nerješavanje pitanja neradne nedjelje, financijske terete i dužničko ropstvo, utjecaj medija koji nameću protubračni i protuobiteljski mentalitet, marginalizaciju utjecaja obitelji u društvu te na poseban način pokušaje da se roditeljima oduzme pravo da biraju odgoj i obrazovanje u skladu sa svojim pozitivnim vrijednosnim sustavom. Udruge, također potaknute najnovijim stanjem u kojem su se, radi poteškoća s kreditnom zaduženošću u švicarskim francima, našle brojne hrvatske obitelji, upozoravaju na odgovornost državnih vlasti.
“Čine sve da se svatko osjeća članom obitelji” – naslov je koji opisuje ozračje života župljana zagrebačke župe Svete obitelji, koje je u reportaži predstavio Vlado Čutura; poticajno svjedočanstvo o više od šest desetljeća neprekinutom župnom djelovanju vjernika laika Ivana Pedišića, arheologa s otoka Pašmana, čitatelji mogu pročitati pod naslovom “Svi odgovorni za mlade, nedovoljno rade”; pravnik Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” primjećuje kako u niti jednoj predizbornoj borbi za vlast nitko od političara ne spominje djecu i njihova prava, iako bi doplatak za djecu, jeftini vrtići, mirovinska i zdravstvena prava djece i jeftinije školovanje trebali biti važni argumenti za pridobivanje naklonosti birača. Ovogodišnjoj, jubilarnoj 40. obiteljskoj ljetnoj školi – koja je održana krajem kolovoza, u organizaciji Obiteljskoga centra FTI-a, o temi “Upravljanje konfliktima u obitelji kao prevencija nasilja” – pripalo je mjesto naslovnoga priloga tjednika.
Ususret beatifikaciji Drinskih mučenica list je pokrenuo novi povijesni feljton kojim će autor Stipan Bunjevac širu javnost upoznati sa životom tih samozatajnih redovnica, kao i s povijesnim činjenicama što im se zapravo dogodilo te prosinačke noći 1941. u Goraždu i radi čega će se zvati blaženicama Katoličke Crkve. Potaknuta govorima ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka i dr. Ive Banca na tribini koja je u organizaciji Udruge “Daksa 1944/45” održana povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, kolumnistica Đurđica Ivanišević Lieb u Zapažanjima se sjeća prešućenoga hrvatskog pisca i pjesnika Đure Sudete.
Osobito inspirativan i ohrabrujući u novome broju je “Susret” s prvom voditeljicom Caritasa Zadarske nadbiskupije, svjedokinjom vjere, Irmom Dadić koja otkriva zašto i danas, u devedesetoj godini života, najradije čita Glas Koncila.
Ovaj broj lista obogaćen je mjesečnim magazinom “Prilika”.