Zagreb, (IKA) – “Sveta Hildegarda iz Bingena: Zašto se Crkva ‘vratila’ u srednji vijek?” naslovna je tema listopadskog broja mjesečnog magazina “Prilika” (u Glasu Koncila s nadnevkom 14. listopada). U povodu proglašenje njemačke svetice iz 12. stoljeća crkvenom naučiteljicom urednik Branimir Stanić analizira zašto je djelo sv. Hildegarde aktualno i u Godini vjere te mogu li njezine vizije i djela donijeti svježinu Crkvi i u suvremenom dobu.
“Svijet se udaljio od svoga Stvoritelja, a to znači da se udaljio od ljubavima na svim područjima: kulture, znanosti, vjere. Međutim, Stvoritelj se od svoga stvorenja nikad nije udaljio. Došlo je, dakle, vrijeme za veliki povratak Stvoritelju, a sv. Hildegarda je ostavila detaljni putokaz kako doći do njega. Zato je, paradoksalno, srednji vijek koji slovi za najmračnije doba u povijesti čovječanstva preko krhke redovnice upalio svjetlo ljudima”, stoji u uvodniku magazina.
Djelo njemačke svetice, rođene u Bemersheimu, tematizira i glazbena rubrika uronjena u nadahnuća koja je sv. Hildegarda zapisivala kako bi trajno ostala sačuvana.
Početku Godine vjere posvećene su rubrike “Moć podatka” i „Oluja mozgova” gdje laici i javne osobe svjedoče o uzorima vjere u privatnom i profesionalnom životu, kao i očekivanjima brojnih plodova koji bi mogli pristići u sljedećih nešto više od godinu dana.
Jedan od plodova uoči Godine vjere bilo je osmišljavanje društvene igre “Na putu s Isusovom Majkom Marijom” koja vjerskim motivima osvaja potencijalne obiteljske igrače. Novinarka Marija Samardžija susrela se s obitelji Rukavina koja je osmislila igru.
O pravoj slici Boga koja kao posljedicu ima ispravno shvaćanje stvarnosti i duševno zdravlje iz diskursa psihologije tumače Vesna Gračner i dr. Mirko Mataušić.
“Kako je tjednik ‘mirisao’ na prave novine” naslov je članka novinara Ivana Taševa o “Glasu s Koncila”, ciklostilom umnažanom biltenu, koji je od 4. listopada 1962. donosio crtice iz života Velikog sabora, a kasnije prerastao u (dvo)tjednik.
U rubrici “Politika” propitkuje se funkcionalnost Europskoga stabilizacijskog mehanizma i uvođenje monetarnog reda u euro-zonu.
Zabrinjavajuće podatke o desecima tisuća mladih i obrazovanih hrvatskih građana koji su posljednjih godina napustili domovinu s ekonomskoga stajališta analizira dr. Zdenko Babić. Grafički je prikazan udjel mladih od 15 do 29 godina u ukupnom broju nezaposlenih u Hrvatskoj, uzroci i posljedice osiromašenja države najvitalnijim stanovništvom.
Kada je riječ o govorničkom obrazovanju, i njega je potrebno omogućiti radi kvalitetnijeg razvoja demokratskog društva. Dr. Gabrijela Kišiček i Davor Stanković stoga podsjećaju na Govorničku školu za srednjoškolce ali i kurikulum predmeta uvedenih “na brzinu” u prosvjetni sustav.
O koracima književnika i mjerodavnog ministarstva kojima bi književnost dobila širi okvir od pukoga tržišnog piše Nikolina Mesić. Na književnu rubriku nastavlja se i kratka priča o Piscu kojega je napustilo nadahnuće.
Kupnja dječje odjeće, zagađivači okoliša u kućanstvima kao i upitna etika klađenja još su neke od tema listopadske „Prilike”.
Nagradni kviz omogućuje najsretnijima osvajanje nove knjige dr. Tončija Matulića “Nevjera i vjera u četiri oka”.