Vatikan, (IKA) – U povodu obilježavanja Svjetskog dana molitve za skrb o stvorenome 1. rujna papa Franjo objavio je poruku naslovljenu “Primjenjujmo milosrđe na naš zajednički dom”. U njoj potiče na ispit savjesti za grijehe u odnosu prema stvorenome te predlaže osobito tjelesno i duhovno djela milosrđa s obzirom na “brigu za zajednički dom”.
Svjetski dan molitve za skrb o stvorenome, koji ima i ekumensku dimenziju jer ga obilježavaju i pravoslavni i drugi kršćani, pruža vjernicima “dragocjenu prigodu da obnove osobno prianjanje uz vlastito zvanje čuvara stvorenoga”, zahvaljujući Bogu na njegovim divnim stvorenjima, koja je “povjerio našoj skrbi”. Papa je k tome napomenuo da je “ohrabrujuće što brigu o budućnosti našega planeta dijele Crkve i kršćanske zajednice, kao i druge religije”.
“Zemlja vapi” naslov je dijela poruke u kojoj Sveti Otac navodi neke od posljedica “neodgovornog i egoističnog ponašanja” spram stvorenoga. “Ne možemo biti ravnodušni pred gubitkom bioraznolikosti i razaranjem ekosustava”, napomenuo je, dodajući: “Planet se nastavlja zagrijavati, dijelom zbog ljudske aktivnosti: 2015. je bila najtoplija zabilježena godina, a 2016. će vjerojatno biti još toplija. To uzrokuje suše, poplave, požare i sve teže ekstremne meteorološke pojave.” Klimatske promjene pridonose i selilačkoj krizi. “Siromasi svijeta, koji su najmanje odgovorni za klimatske promjene, najranjiviji su i već podnose njihove učinke.” “Kad zlostavljamo prirodu, zlostavljamo i ljudska bića”, upozorio je papa Franjo. “Iskorištavati zemlju na kratkovidan i egoističan način te premalo se o njoj brinuti su grijesi”. “U ovoj Jubilejskoj godini, naučimo tražiti Božje milosrđe za grijehe protiv stvorenoga koje dosad nismo znali prepoznati i ispovjediti; trsimo se učiniti konkretne korake na putu ekološkog obraćenja, koje zahtijeva jasnu svijest o našoj odgovornosti spram samih sebe, bližnjega, stvorenoga i Stvoritelja”, napisao je Sveti Otac.
U poruci je stoga predložio poseban ispit savjesti. Podsjetio je na gestu Ivana Pavla II. koji je “pozvao katolike da učine zadovoljštinu za vjersku nesnošljivost u prošlosti i sadašnjosti, kao i za nepravde učinjene spram židova, žena, domorodaca, useljenika, siromašnih i nerođenih”. Papa Franjo je obnovio taj poziv, osudivši “neuredno trošenje više od stvarne potrebe” i “logiku zarade po svaku cijenu”. “Pokajmo se za zlo koje činimo našem zajedničkom domu”, potaknuo je. Istaknuo je važnost sakramenta pomirenja i ispovjedaonice kao “mjesta u kojem nas istina oslobađa u susretu”. “Ispovijedamo se jer smo se pokajali i želimo se promijeniti. Milost milosrdnoga Boga koju primamo u tom sakramentu nam pomaže to učiniti”. “Ispit savjesti, pokajanje i ispovijedanje Ocu koji je bogat milosrđem vode čvrstoj odluci da se promijenimo”, istaknuo je Papa a izvještava Radio Vatikan.
Naveo je nekoliko konkretnih postupaka koji tu promjenu mogu očitovati: razborito korištenje plastike i papira, ne razbacivanje vodom, hranom i električnom energijom, razvrstavanje otpada, brižno odnošenje prema drugim živim bićima, korištenje javnoga prijevoza i dijeljenje istoga vozila s više osoba i tako dalje. “Ne trebamo misliti da su ta nastojanja premalena da bi poboljšala svijet. Takva djela često i na nevidljiv način šire i množe dobro te potiču ‘proročki i kontemplativni’ stil života koji nije opsjednut konzumiranjem. Na širem planu, gospodarstvo i politiku, društvo i kulturu valja hitno preorijentirati prema općem dobru, koje uključuje održivost i skrb o stvorenome”.
Naveo je i tzv. “ekološki dug” Sjevera svjetskome Jugu. “Njegovo otplaćivanje zahtijevalo bi brigu o okolišu najsiromašnijih zemalja, pružajući im financijska sredstva i tehničku pomoć”, koji olakšati kontroliranje posljedica klimatskih promjena i “promicati održivi razvoj”, napisao je Papa. “Promjena puta se sastoji u ‘skrupuloznom poštovanju izvorne zapovijedi da se stvoreno očuva od svakoga zla, bilo za naše dobro, bilo za dobro drugih ljudskih bića'”, naveo je Sveti Otac riječi ekumenskog patrijarha Bartolomeja, koji je također poznat po ekološkom zalaganju.
“Milosrđe bez djela je mrtvo u sebi” – parafrazirao je Papa sv. Jakova, napominjući da je predmet milosrđa “ljudski život u njegovoj cjelovitosti”, što uključuje “brigu za zajednički dom”. Kao duhovno djelo milosrđa, to znači “zahvalno razmatranje svijeta” koje omogućuje da otkrijemo Božji naum i pouku. Kao tjelesno djelo milosrđa, briga o zajedničkom domu zahtijeva “jednostavne svakodnevne geste u kojima prekidamo logiku nasilja, izrabljivanja i egoizma”, napisao je papa Franjo. Na kraju je za obilježavanje Dana skrbi za stvoreno predložio ovu kratku molitvu: “O Bože siromaha, pomozi nam iskupiti napuštene i zaboravljene ove zemlje koji su toliko vrijedni u tvojim očima. […] O Bože ljubavi, pokaži nam naše mjesto u ovome svijetu kao sredstva tvoje privrženosti svim bićima ove zemlje. O Bože milosrđa, udijeli nam da primimo tvoj oprost i pronosimo tvoje milosrđe po čitavom našem zajedničkom domu. Hvaljen budi. Amen.”