Biskupsko ređenje (hirotonija) mons. Milana Stipića, novoimenovanoga vladike križevačkoga održat će se u subotu, 17. listopada 2020., u Križevcima, s početkom u 10 sati. Zbog epidemioloških mjera svečanost će se održati na prostranom dvorištu pored grkokatoličke Katedrale Presvete Trojice, gdje će biti podignuta bina za odvijanje bogoslužja. Svi koji dolaze na svečanost trebaju imati maske, a prigodom ulaska na prostor svečanosti izmjerit će se svakome temperatura i obaviti dezinfekcija ruku. Svatko tko ulazi na prostor svečanosti bit će evidentiran. Za vrijeme svečanosti svi nazočni trebaju poštivati propisani razmak. Predviđene mjere su dogovorene sa Stožerom civilne zaštite Koprivničko-križevačke županije, a provođenjem mjera rukovodit će volonteri Križevačke eparhije. Slavlje će prenositi Hrvatska radio-televizija na 4. programu. Toga dana u Križevcima će biti posebna regulacija prometa, a prometna će policija biti na raspolaganju glede upućivanja svih vozača. Biskupi će svoja vozila parkirati u dvorištu katedrale, svećenici i uzvanici duž ulice Franje Račkoga, od katedrale prema crkvi sv. Marka Križevčanina. Za sve ostale goste predviđeno je parkiranje ispred Srednje škole ”Ivan Seljanec”, Trg sv. Florijana u Križevcima.

Obred će započeti svečanom ulaznom procesijom na oltar. Glavni biskup rukopolagatelj je mons. Nikola Kekić, vladika križevački u miru, a surukopolagatelji kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i metropolit te mons. Giorgio Lingua, nadbiskup i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj. Propovijedat će mons. dr. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. Na liturgiji će pjevati zajedno Katedralni zbor Križevci i Hrvatsko pjevačko društvo ”Kalnik” iz Križevaca, pod ravnanjem maestra Ozrena Bogdanovića te klapa ”Sveti Juraj” Hrvatske ratne mornarice.

Uvečer, uoči ređenja, u petak, 16. listopada, u 18 sati, u katedrali će se služiti Večernja. U 20 sati, u velikoj dvorani Hrvatskog doma u Križevcima, održat će se svečana akademija.

Predviđen je dolazak oko tridesetak biskupa. Pored biskupa Hrvatske i Bosne i Hercegovine, najavljen je dolazak grkokatoličkih biskupa iz Ukrajine, Slovačke, Mađarske, Sjeverne Makedonije i Srbije. Također, svoj su dolazak najavili predstavnici Ureda predsjednika Republike, Vlade RH i drugih upravnih i kulturnih ustanova.

Red biskupskoga ređenja ili hirotonije (rukopolaganje) u bizantskom obredu sastoji se od tri dijela: objave imenovanja (”narečenije”), trostruka ispovijest vjere i rukopolaganje. Iz svakoga od tih čina iščitava se bît biskupskoga ređenja i jedinstvene biskupove službe. Objava imenovanja izabranika biskupom i samo čitanje apostolskog naloga ili pečatnice (bule) kojom rimski biskup imenuje novoga biskupa govori o vlasti Petrova nasljednika koju on ima u Općoj Crkvi. Čitanje papinske bule događa se u nazočnosti okupljenih biskupa, klera i naroda. Prije samoga obreda rukopolaganja novi biskup izriče trostruku ispovijest vjere izgovaranjem Nicejsko-carigradskoga simbola vjere, zatim u drugoj vjeroispovijesti posebno ispovijeda vjeru u Presvetu Trojicu, i konačno u trećoj izlaže vjeru u utjelovljenje Sina Božjega i izjavljuje prihvaćanje božanskih predaja i nauka katoličke i apostolske Crkve. Ispovijesti vjere znak su temeljne važnosti kršćanskog pravovjerja novoređenika za Crkvu. Sam čin arhijerejske hirotonije (biskupskoga ređenja) počinje trostrukim ophodnim vođenjem izabranika oko oltara uz pjevanje triju tropara (liturgijske pjesme) koji hvale Kristovo utjelovljenje, presvetu Bogorodicu, mučenike, apostole i proroke. To označuje vezivanje izabranika uz Krista, simboliziranog u svetom oltarnom stolu. Nakon toga izabranik klekne ispred oltara naslonivši glavu na njegov rub. Biskup zareditelj i biskupi zareditelji stavljaju otvoreno Evanđelje na njegovu glavu, a svi nazočni biskupi drže svoju desnu ruku na izabranikovoj glavi dok glavni zareditelj moli tri posvetne molitve. Svi ostali biskupi drže desnu ruku na ramenu onoga biskupa ispred sebe i tako tvore posredan niz dodira s ređenikom. Slijedi odmah oblačenje u biskupsko ruho i predaja znamenja. Na prezbiterski stihar (alba), epitrahil (štola), pojas i narukvice, novorukopoloženi biskup dobiva nadbedrenik, zatim oblači biskupski sakos (oblikom sličan đakonskoj dalmatici), na ramena mu se stavlja veliki omofor (poput palija), a na glavu mitra (biskupska kruna). Novi biskup također dobiva oko vrata prsni križ enkolpion (medaljon s likom Krista Spasitelj) i panagiju (medaljon s likom presvete Bogorodice). Kod oblačenja i predaje biskupskih znamenja biskup zareditelj kliče na grčkom: Aksios! (Dostojan!), što isto onda ponavljaju i ostali biskupi i prezbiteri u svetištu, a zatim ponovo zbor i narod. Pjevanjem poklika Aksios! odobrava se ređenje i prihvaća se novi vladika. Novozaređeni biskup će zatim sjesti na gornje mjesto (katedra) iza oltara, gdje predstavlja Krista posred apostolskog zbora, i nastaviti služiti arhijerejsku božansku liturgiju kao predslužitelj. Posebna znakovitost arhijerejske liturgije je često blagoslivljanje trikirijem ili trosvijećem (označava Presvetu Trojicu) i dikirijem ili dvosvijećem (označava Kristove dvije naravi: božansku i ljudsku). Na svršetku liturgije novozaređenog vladiku ustoličit će na arhijerejskom tronu (biskupski  prijestol ili katedru) nadbiskupzagrebački i metropolita kardinal Josip Bozanić.

Plakat