Uz mons. Milana Stipića, imenovanoga vladiku križevačkog, koji je u svome sjedištu organizirao sjednicu, a pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa i metropolita kardinala Josipa Bozanića, na sjednici su sudjelovali: mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, mons. Nikola Kekić, vladika križevački u miru, te pomoćni zagrebački biskupi: mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

Sjednica je bila u ozračju prekjučerašnjega imenovanja novoga križevačkog vladike (8. rujna, na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije), mons. Stipića, a nije ostala neprimijećena providnosna podudarnost da je puno ranije određeno da ta sjednica bude upravo u Križevcima, što je dalo lijepu mogućnost za izražavanje čestitaka i metropolijskoga zajedništva.

Pozdravljajući biskupe imenovani je vladika istaknuo neka obilježja eparhije i njezin suodnos s drugim mjesnim Crkvama, kao i specifične pastoralne okolnosti u kojima se nastoji sačuvati liturgijska baština i jačati grkokatolički identitet. Osim poteškoća s kojima se eparhija susreće, mons. Stipić izdvojio je i duhovne dragocjenosti, posebice u Križevcima, kamo je, nakon šezdeset godina, vraćen ured Ordinarijata.

U svome čestitarskom uvodu kardinal se nadovezao na vladikine riječi, naglasivši eparhiju kao biskupiju sui generis koja je prostorno velika, a s malim brojem vjernika, što zahtijeva i snagu i strpljivost u traženju, jačanju i okupljanju vjernika. U tim nastojanjima Križevci imaju iznimnu simboličku snagu, a Gospodin uvijek blagoslivlja napor u izgradnji Crkve.

U središnjemu dijelu sjednice biskupi su poduzeli potrebne korake za uspostavu Metropolijskoga ureda za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba i razmotrili ključna pitanja povezana s uspostavom i radom toga ureda.

I na ovoj se sjednici osvrnulo na pastoralno djelovanje u ograničenostima zbog pandemije, kako u životu župa, s osobom pozornošću prema sakramentalnomu životu i katehezi, tako i u oblicima crkvene prisutnosti u društvu, s težištem na odgoju i obrazovanju.

Budući da je biskupima stalo da se na primjeren način ostvari objavljivanje evanđeoskih perikopa na hrvatskome znakovnom jeziku, raspravljena su aktualna pitanja glede te teme, kako bi što prije taj vrijedan materijal bio dostupan vjernicima kojima je namijenjen.

Svjesni važnosti čuvanja spomena i svjedočenja istine o prošlosti, biskupi su na pojedinim slučajevima iskapanja posmrtnih ostataka žrtava iz II. svjetskog rata i poraća te iz Domovinskoga rata istaknuli potrebu iznimne osjetljivosti i ljubavi u traženju rješenja za podizanje spomenika i pokapanja ostataka njihovih tijela, kako bi se omogućilo osvjetljavanje minulih događaja, pročišćavanje spomena i odgajanje novih naraštaja u duhu istinskih vrjednota i neprihvaćanja ideologija koje su promicane oduzimanjem dostojanstva čovjeka i širene neizrecivim zločinima.