Sarajevo, (IKA/KTA) – Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine održala je od 3. do 5. studenoga u Sarajevu svoje 50. jubilarno redovno zasjedanje pod predsjedanjem banjolučkog biskupa Franje Komarice. Svečarsko-radni dio zasjedanja prvog dana održan je u prostorijama Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa, a radni dio u Nadbiskupskom ordinarijatu vrhbosanskom. Osim svih članova BK BiH, na zasjedanju su sudjelovali delegati Hrvatske biskupske konferencije šibenski biskup Ante Ivas, Talijanske BK umirovljeni biskup Albe Sebastiano Dho, Slovenske BK celjski biskup Stanislav Lipovšek te predsjednik Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Beogradu beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar. Biskupi su s osobitom radošću izrazili dobrodošlicu svom novom članu pomoćnom banjolučkom biskupu Marku Semrenu, ističe se u priopćenju sa zasjedanja.
Apostolski nuncij u BiH nadbiskup Alessandro D’Errico prenio je sudionicima zasjedanja čestitarski pozdrav i blagoslov pape Benedikta XVI., znak duhovne blizine i potpore u svjedočenju vjernosti Bogu i Crkvi koju daju u ne uvijek lakim okolnostima.
Bosanskohercegovački biskupi između ostaloga su iskazali otvorenost za suradnju s Međunarodnom BK sv. Ćirila i Metoda u pripremi za obilježavanje 1700. obljetnice Milanskog edikta. Izrazili su posebnu radost što su im se u svečarskom radnom dijelu, osim vijećnika i djelatnika, pridružili i svi članovi Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica te izrazili svoju otvorenost za suradnju na dobro svojih i biskupijskih zajednica te cijele krajevne Crkve u BiH.

Iznoseći retrospektivu gotovo šesnaestogodišnjeg djelovanja Biskupske konferencije BiH, počevši od njezina osnutka u teškim ratnim godinama 8. prosinca 1994. pa do danas, biskupi BiH osvrnuli su se na svoj dosadašnji rad na planu krajevne Crkve kroz poduzimanje zajedničkih pastoralnih inicijativa, vođenje Vijeća, Komisija i drugih tijela BK BiH, ekumenska i dijaloška nastojanja, susrete s redovničkim poglavarima i poglavaricama, zauzimanje za ljudska prava, istupe u vezi s izgradnjom pravednog mira u BiH itd. Pohodom sjedištu Franjevačke provincije Bosne Srebrene biskupi su izrazili zahvalnost toj franjevačkoj zajednici za njezino sedamstoljetno djelovanje na tim prostorima, a preko njih i za djelovanje svih redovnika i redovnica koji daju osobiti doprinos svetosti Crkve kroz molitvu i djelovanje na socijalnom planu. Hodočasteći u svetište Gospe Stupske i moleći pred njezinom čudotvornom slikom, biskupi su izrazili svoju duboku zahvalnost moćnom zagovoru nebeske Majke što ih je čuvala i zagovarala u obnašanju odgovorne zadaće. Pohodom pojedinim mjestima koji simboliziraju stradanja građana glavnog grada BiH, biskupi su odali poštovanje svima koji su u tijeku rata pretrpjeli bol na duši i tijelu u bilo kojem dijelu te zemlje.
Imajući u vidu broj katolika i stanje biskupijskih zajednica u BiH, biskupi su zaključili da 2011. godine neće biti održan Susret hrvatske katoličke mladeži BiH te da će o mogućnosti gostoprimstva jednog od budućih susreta sveukupne hrvatske katoličke mladeži razgovarati na zajedničkom susretu s Hrvatskom biskupskom konferencijom. Također su odlučili da susreti svećenika na razini cijele BiH ubuduće budu organizirani svake treće godine.

Razmotrivši izvršnu presudu Općinskog suda u Sarajevu kojom se nalaže Nadbiskupskom ordinarijatu vrhbosanskom deložacija iz dijela njegovih prostorija, čime kulminiraju slučajevi dugogodišnje prakse presuda prema pojedincima i ustanovama u BiH, biskupi su izrazili zaprepaštenost takvim odnosom, dali potporu Nadbiskupskom ordinarijatu vrhbosanskom, očekujući da će nadležne institucije naći načine kako ispraviti tu i takve nepravde.

Sudionici zasjedanja slavili su 3. studenoga u sarajevskoj katedrali Srca Isusova misu za pokojne nadbiskupe, biskupe i svećenike te redovnike i redovnice koji su djelovali u Vrhbosanskoj i svim drugim biskupijama u BiH. Euharistiju je predvodio kardinal Vinko Puljić, a propovijedao je biskup Komarica. Na spomendan sv. Karla Boromejskog, 4. studenoga, slavili su euharistiju u kapelici Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu, a prigodnu homiliju održao je biskup Semren.