Zagreb, (IKA) – Tajništvo HBK objavilo je 16. studenog priopćenje s 45. plenarnog zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije održanog od 13. do 15. studenoga u sjedištu HBK u Zagrebu. Hrvatski biskupi su na zasjedanju, među ostalim, analizirali i posljedice koje je donijela preporuka ministra Jovanovića o provedbi vjeronauka u osnovnim školama prvi i posljednji sat, navodi se na početku priopćenja. U nekim se školama te posljedice očituju u diskriminaciji vjeronauka kao predmeta, a u nekima u otežavanju izvođenja nastave. Biskupi su izrazili svoje čuđenje te nezadovoljstvo zbog nespremnosti ministra znanosti, obrazovanja i sporta za susret i razgovor s predstavnicima Hrvatske biskupske konferencije i Nacionalnog katehetskog ureda o navedenim pitanjima.
Biskupi su također upoznati s relevantnim činjenicama uvođenja, provedbe te sadržaja Kurikuluma zdravstvenog odgoja. Pozitivno su vrednovali sadržaje njegova tri prva modula. No, iznenađeni su načinom uvođenja zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje škole, njegovom obvezatnošću za sve učenike te sadržajem njegova četvrtoga modula, koji je s obzirom na stavove o spolnoj, odnosno tzv. rodnoj ravnopravnosti i o odgovornom spolnom ponašanju posve u suprotnosti s kršćanskim svjetonazorom učenika, njihovih roditelja, ali i mnogih nastavnika. Osobito su naglasili nedopustivost grubog kršenja ustavnog prava i slobode roditelja da oni odlučuju o odgoju svoje djece. To pravo roditeljima daju brojni međunarodni pravni akti, kao i dokumenti europskih institucija, kojih je potpisnik i Republika Hrvatska, podsjetili su biskupi.
S obzirom na tumačenje nepovredivosti ispovjedne tajne u okviru rasprava o izmjenama i dopunama Kaznenoga zakona Hrvatska biskupska konferencija ponavlja nepromjenjiv nauk Katoličke crkve da je svaki svećenik koji, slaveći sakrament pomirenja, prima ispovijedi, obvezan “obdržavati posvemašnju tajnu o grijesima koje mu je pokornik ispovjedio”, te da mu “nije dopušteno govoriti ni o onome što je u ispovijedi saznao o životu pokornika”, jer ispovjedna tajna, koja ne dopušta izuzetka, ostaje zapečaćena sakramentom.
Osvrćući se neka medijska podmetanja kojima se želi narušiti crkveno jedinstvo i poljuljati međusobno povjerenje na različitim razinama, biskupi su istaknuli da nema nikakvog razilaženja između Hrvatske biskupske konferencije i Svete Stolice kako su u nedavnim svojim izjavama sugerirali neki visoki hrvatski državni dužnosnici.
Hrvatski su se biskupi s osobitom zabrinutošću osvrnuli i na aktualnu iznimno tešku socijalnu situaciju u Hrvatskoj. Biskupi apeliraju na sve odgovorne u našemu društvu da se što snažnije zauzmu oko rješavanja izazova koje je nametnula globalna kriza, potičući s jedne strane primjerena gospodarska rješenja koja će rezultirati povećanjem zaposlenosti, a s druge strane u duhu sveopće solidarnosti i osjetljivosti posvetiti posebnu brigu onima koji su najugroženiji i najviše pogođeni krizom.
U svojem osvrtu na aktualnu situaciju u iščekivanju drugostupanjske presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču biskupi su istaknuli da smo tijekom posljednjih dvaju desetljeća hrvatske suverenosti prolazili kroz mnoštvo teških trenutaka koje smo kao vjernici promatrali u svjetlu vjere i povijesti spasenja, sa zahvalnošću svima, a osobito hrvatskim braniteljima, koji su žrtvovali svoje živote za slobodu naše domovine. No, oslobođenjem hrvatskih krajeva nisu prestali izazovi i kušnje za one koji su podnijeli najveći teret ratnih godina. Mnoštvo je branitelja izloženo progonima i sudskim procesima, a neki od njih i političkim zloporabama. Biskupi upozoravaju na nužnost zauzimanja za pravednost i poštivanje prava osuđujući sve zločine koji su se dogodili, ali također upozoravaju i na neobjektivne i zlonamjerne prosudbe i djelovanja kao i na nedostatnu osjetljivost institucija kojima je to dužnost, za promicanje istine o hrvatskoj obrani o stradanjima i drugim posljedicama rata.
O medijskoj ustanovi HBK-a govorio je predsjednik Odbora HBK-a za sredstva društvenih komunikacija riječki nadbiskup Ivan Devčić. Naime, budući da će uskoro medijske ustanove HBK-a – Tiskovni ured, Hrvatski katolički radio i Informativna katolička agencija – biti preseljene u novu zgradu HBK-a, istaknuta je potreba njihova zajedničkog djelovanja kao i pokretanja novoga internetskog portala. U tome smislu dani su neki prijedlozi i smjernice kako bi djelovanje medijske ustanove HBK-a bilo što učinkovitije.
Budući da je istekao mandat dosadašnjeg predsjednika HBK-a, đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića, biskupi su na ovom zasjedanju za novoga predsjednika izabrali zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića.
Biskupi su dogovorili i kalendar događanja za 2013. godinu.
Priopćenje se u cijelosti može pročitati u rubrici Dokumenti.