Biskupi Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održali su svoje jedanaesto redovno godišnje zasjedanje 26. siječnja u prostorijama Tajništva HBK-a u Zagrebu pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita đakovačko-osječkog mons. dr. Marina Srakića i nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića.
Nadbiskup Srakić je izrazio dobrodošlicu svim biskupima ističući da crkveni dokumenti predlažu, a i zahtijevaju suradnju biskupskih konferencija. Podsjetio je da HBK i BK BiH imaju brojna zajednička pitanja te od svoga ustanovljenja ostvaruju dobru suradnju kroz sudjelovanje svojih delegata na redovitim zasjedanjima i kroz razne zajedničke projekte. Kardinal Puljić je naglasio da je povezanost biskupa dviju konferencija pozitivna poruka hrvatskom narodu koji još uvijek nosi traume rata te se susreće s brojnim neriješenim problemima i nekim novim izazovima.
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Mario Roberto Cassari u svom je pozdravu kazao kako osjeća da živi u obiteljskom ozračju s biskupima u Hrvatskoj. Sjećajući se svoga djelovanja u Apostolskoj nuncijaturi u Bosni i Hercegovini, nuncij Cassari je istaknuo kako mu nije moguće zaboraviti godine provedene u Bosni i Hercegovini, zemlji koju je toliko volio i koju uvijek nosi u srcu i u kojoj su mu biskupi, svećenici, redovnici, redovnice i vjernici iskazali ljubav, pomoć i razumijevanje. Godišnji susret biskupa nazvao je konkretnim primjerom crkvenoga zajedništva dviju sestrinskih biskupskih konferencija koje učinkovito pokazuju pravo lice Crkve i Krista. Zahvalio je biskupima HBK-a za sve što su učinili i čine da bi pomogli mjesnim Crkvama u BiH i potaknuo ih da i ubuduće, koliko god je moguće, pomognu u poboljšanju uvjeta za važnu i potrebnu nazočnost katolika na tim prostorima.
Biskupi su saslušali izvješće ravnatelja dušobrižništva za hrvatsku inozemnu pastvu don Ante Kutleše koji ih je upoznao s trenutačnim stanjem u hrvatskim katoličkim misijama: od Njemačke, u kojoj djeluje 90 hrvatskih svećenika – redovničkih i dijecezanskih, 6 đakona i 68 pastoralnih suradnika i suradnica, preko Danske, Norveške i Švedske s 5 hrvatskih svećenika, zatim Austrije u kojoj samo 13 svećenika pastorizira oko 80.000 vjernika, Švicarske s 14 svećenika u 12 misija, Slovenije s 3 svećenika, Francuske s 4 do Velike Britanije, Belgije, Luksemburga i Nizozemske s po jednim odnosno dvojicom svećenika. U Sjedinjenim Američkim Državama pastoralno djeluje 25 hrvatskih svećenika u 19 župa, a u Kanadi 20 u 17 župa, dok u Australiji ima 17 svećenika u 14 misija. Peru i Južna Afrika imaju po jednu misiju, a u Argentini djeluju 2 hrvatska svećenika. Biskupi su zahvalili ravnatelju Kutleši, svim svećenicima kao i brojnim redovnicama i drugim pastoralnim suradnicima koji širom svijeta duhovno skrbe za Hrvate katolike. Izrazili su svoju radost zbog imenovanja dugogodišnjega misionara za hrvatske iseljenike u Norveškoj mons. Berislava Grgića biskupom prelatom u toj zemlji. Razmotrili su i poteškoće povezane uz sve teže nalaženje dovoljnog broja svećenika za sve misije kao i sve manjeg broja vjernika u mnogima od njih zbog asimilacije mladih naraštaja. Dali su potrebne smjernice i razmotrili neka konkretna pitanja. Također su razmotrili određena otvorena pitanja i dali potrebne smjernice u vezi s komemoracijom i misnim slavljem u Bleiburgu u Austriji u mjesecu svibnju.
Biskupi su saslušali izvješće banjolučkog biskupa mons. dr. Franje Komarice o stanju u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu u kojem je tijekom prošle akademske godine boravilo i studiralo 27 svećenika iz 14 (nad)biskupija u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Izražavajući zahvalnost svima koji djeluju u toj instituciji, koja je od osobite važnosti za cijelu Crkvu u Hrvata, biskupi su razmotrili neke konkretne prijedloge radi stvaranja što boljih uvjeta za plodan studij te bogat duhovni i društveni život cijele zajednice.
Biskupi su, također, saslušali izvješće ravnatelja Hrvatskoga Caritasa mr. Ivana Milovčića o akciji “Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini” koja je održana od 18. do 24. veljače 2008, a u kojoj je sudjelovalo deset biskupija u Republici Hrvatskoj dok su svoj doprinos dali i Vlada RH te drugi donatori. Upoznati su i s djelovanjem gospodarskih foruma na kojima se nastoje povezati gospodarstvenici i predstavnici vlasti radi stvaranja potrebnih uvjeta za opstanak u povratak. Biskupi HBK-a su dali svoju potporu za provođenje Tjedna solidarnosti i ove godine dok su biskupi BK BiH izrazili zahvalnost braći u biskupstvu, Hrvatskom Caritasu i svim ljudima koji na materijalnom i molitvenom planu pokazuju svoju blizinu s Crkvom i ljudima u BiH.
Biskupi HBK-a prihvatili su s radošću inicijativu biskupa BK BiH da se i svećenici iz Bosne i Hercegovine svojim doprinosom pridruže svećenicima u Hrvatskoj u akciji izgradnje spomen-crkve u Staroj Gradiški.
Biskupi BK BiH upoznali su biskupe HBK-a o stanju u svojoj zemlji i onom što Crkva u njoj čini. Napomenuli su da u BiH postoje još uvijek brojni neriješeni problemi koji velikim dijelom proizlaze iz njezina nepravedna političkog uređenja utemeljenog na rezultatima etničkog čišćenja i na zakonu jačega. Naglašeno je da Crkva nastoji kroz razne socijalne te odgojno-obrazovne projekte pomoći opstanak i poduprijeti povratak prognanih i izbjeglih, svjesna kako još uvijek nedostaje volje na političkoj razini da se poduzmu potrebne konstruktivne promjene.
Biskupi HBK-a izrazili su svoju blizinu i spremnost dati svoju potporu kako bi katolici u BiH opstali na svojim stoljetnim ognjištima.

Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH