Priopćenje s XXVIII. plenarnog zasjedanja HBK

Zagreb, (IKA) – XXVIII. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića održano je od 19. do 23. travnja u Svećeničkom domu Sv. Josipa u Zagrebu. Aktivnim članovima HBK na zasjedanju su se pridružili apostolski nuncij u RH nadbiskup Francisco Javier Lozano, umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić te delegati više europskih BK i gosti: predsjednik BK BiH banjolučki biskup Franjo Komarica, tršćanski biskup Eugenio Ravignani, pomoćni biskup u Hradec Kralove Jozef Krajnek, pomoćni koparski biskup Jurij Bizjak, pomoćni biskup Szczecin-Kamiena Marian Blažej Kruszylowicz i subotički biskup Ivan Penzeš, ističe se u Priopćenju Tajništva HBK.
Zahvaljujući kardinalu Bozaniću na dobrodošlici, delegati i gosti istaknuli su povezanost biskupskih konferencija koja pomaže u produbljivanju svijesti eklezijalnog zajedništva i međusobnog razumijevanja za gotovo iste probleme i poteškoće s kojima se susreće Katolička crkva u svim zemljama ovog dijela Europe.
Podneseno je izvješće o sudjelovanju Hrvatske u završnom hodočašću naroda u Mariazellu u Austriji 22. i 23. svibnja, za koje je prijavljeno oko sedam tisuća hodočasnika, među njima oko sedamsto mladih. Ustvrđeno je kako Katolička crkva u Hrvatskoj svojom aktivnom ulogom i u toj inicijativi pridonosi potvrđivanju crkvenoga i kulturalnoga identiteta hrvatskoga naroda i njegovoga jasnog usmjerenja unutar zajednice europskih naroda. U tom smislu biskupi su izrazili zadovoljstvo i nadu glede posljednjih postignuća hrvatskih vlasti na tom putu.
Glavna točka dnevnoga reda bila je odgoj u bogoslovnim sjemeništima, odnosno odgoj i izobrazba svećeničkih kandidata, kao jedna od najvažnijih biskupovih zadaća. Zaključeno je da odgoj u sjemeništima mora voditi računa o procesima koji su se dogodili u Hrvatskoj kao i mnogim promjenama u suvremenom društvu koje utječu na mentalitet mladih ljudi. Za to su potrebni stručni kadrovi i nove metode rada koji će omogućiti budućim svećenicima adekvatnu pripravu za pastoralno poslanje i službe koje će vršiti u svom svećeničkom životu.
Biskupi su raspravljali o pastirskom pismu koje će uputiti vjernicima u povodu 1.700. obljetnice mučeništva mnogih kršćana čiji se spomen slavi u našim krajevima, koje je ujedno i odgovor na česte poticaje pape Ivana Pavla II. za čuvanje spomena na mučenike iz kršćanske starine, no i na one mnogobrojne kršćane koji su svojim životom svjedočili vjeru u kasnijim vremenima, osobito u doba progona Crkve “što se odnosi i na olovno razdoblje komunističke vladavine”, ističe se u priopćenju.
Podneseno je izviješće o radu Biskupske komisije HBK za odnose s državom. Vlada je imenovala nove članove Komisije za odnose s vjerskim zajednicama koja bi trebala, zajedno s komisijom HBK, nastaviti proces provođenja i implementacije ugovora potpisanih između Svete Stolice i RH kao i do sada potpisanih provedbenih dokumenata. Nakon nedavnog sastanka obiju komisija na kojem je utvrđeno postojeće stanje i naznačeni neki pravci djelovanja, izražen je određeni optimizam u pogledu daljnje suradnje i realizacije onoga što je ugovorima utvrđeno. Raspravljalo se i o obvezi služenja vojnoga roka svećenika i svećeničkih kandidata. Kanonsko pravo preporuča da svećenički kandidati ne prihvaćaju služenje vojnoga roka pa je i preporuka biskupa da se u tom smislu nastoji pronaći optimalno zakonsko rješenje.
Kardinal Bozanić izvijestio je biskupe o Simpoziju biskupa Afrike i Europe ove jeseni u Rimu i Sinodi biskupa u Rimu iduće godine. Za delegate koji će predstavljati HBK na Simpoziju izabrani su hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk i dubrovački biskup Želimir Puljić, a za Sinodu požeški biskup Antun Škvorčević i kao zamjenik đakovačko-srijemski pomoćni biskup Đuro Hranić.
U raspravi o pitanjima organiziranja laikata biskupi su zaključili kako je nužno stvoriti dobru strukturu laičkih organizacija na razini župe i biskupije iz kojih će se onda formirati organizacija na nacionalnom planu. Posebno se raspravljalo o radu Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve, koji je sve prisutniji u crkvenome i javnom životu. Biskupi su se osvrnuli na akciju “za nedjelju” u kojoj je uz Centar sudjelovao i Franjevački institut za kulturu mira iz Splita i Hrvatski Caritas. Posljednje što se u tom vidu poduzelo bilo je izdavanje dokumenta “Nedjelja radi čovjeka” u kojem se očituje briga Crkve za one koji su obespravljeni i nemaju mogućnost sami braniti dostojanstvo svojega rada i vlastite osobe. Zaključeno je kako je taj dokument naišao na medijsku blokadu i manipulaciju, “što najbolje govori o stanju u našim medijima”. Na zasjedanju su izvršene neke promjene u vodstvu tijela HBK, tako je porečko-pulski biskup Ivan Milovan imenovan je predsjednikom Odbora HBK za migrante i pomorce, biskup Hranić predsjednikom Vijeća HBK za kler, a pomoćni zagrebački biskup Vlado Košić predsjednikom Komisije HBK “Justitia et Pax”.
Biskupi su izviješteni o daljnjim pripremama za realizaciju gradnje spomen-crkve hrvatskih mučenika na Udbini. Također je pokrenuta inicijativa za gradnju župne crkve u Staroj Gradiški, koja bi ujedno bila spomen-crkva svim onima svećenicima i laicima koji su nakon II. svjetskoga rata robijali u zloglasnomu komunističkom zatvoru u Staroj Gradiški te je istaknuto kako su svećenici koji su bili u zatvoru, bili prisiljeni tadašnju župnu crkvu rušiti golim rukama.
Drugoga dana zasjedanja, 20. travnja, kardinal Bozanić predvodio je u zagrebačkoj katedrali koncelebrirano misno slavlje u znaku spomena 300. obljetnice rođenja i krštenja fra Andrije Kačića Miošića, na kojoj je propovijedao splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.