Priopćenje sa stručnoga katehetskog kolokvija

U Zagrebu je 31. ožujka i 1. travnja 2000., u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK, održan Stručni katehetski kolokvij na temu: Pitanja sadašnjeg katehetskog trenutka. Promišljanja i perspektive.
Skup se odvijao u dva dijela. U prvome, u “Školskoj knjizi”, održan je seminar za vjeroučitelje mentore i savjetnike, pod vodstvom stručnjaka iz Ministarstva prosvjete i športa i NKU-a HBK, a obrađivana su pitanja koja se odnose na način vršenja službe mentora i savjetnika u svezi s vjeronaukom u školi. U drugom dijelu, u dvorani Sv. Franje pri samostanu oo. konventualaca i župi Sv. Antuna na Svetom Duhu, pridružili su se i drugi sudionici: profesori pastoralne teologije, religiozne pedagogije i katehetike na crkvenim učilištima, predstojnici biskupijskih katehetskih ureda, viši savjetnici i članovi komisija NKU-a, svih zajedno oko 120, iz cijele Hrvatske. Skup je po sastavu i stručnosti sudionika bio mjerodavan da stručno raspravi aktualna pitanja i probleme s kojima se susreće hrvatska kateheza, u školi i u župnoj zajednici.
Održana su tri izlaganja koja su izazvala dugu i živu raspravu: Kamo ide naša kateheza? Izazovi sadašnjeg trenutka (dr. Milan Šimunović), Novi vjeronaučni udžbenici (dr. Ante Pavlović) i Hrvatsko katoličko katehetsko društvo (dr. Alojzije Hoblaj). U okviru Skupa predstavljena su dva katehetska izdanja: hrvatsko izdanje Općeg direktorija za katehezu (dr. Ivica Pažin) i dr. Marin Srakić: Zabrana školskog vjeronauka u doba komunizma. Kratki prikaz na temelju povijesnih izvora s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku i na područje Đakovačke i srijemske biskupije (dr. Rudi Paloš). Održan je i okrugli stol katehetskih stručnjaka o posebnim aktualnim pitanjima. Na skupu je sudjelovao i predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK msgr. dr. Marin Srakić, a na predstavljanju novih katehetskih izdanja zamjenik ministra prosvjete i športa prof. Ivan Vavra i predsjednik HBK, zagrebački nadbiskup msgr. Josip Bozanić, koji je održao magistralni govor, oduševljeno pozdravljen od sudionika koji su zaželjeli da se u cijelosti objavi. Riječi msgr. Bozanića, po svojim naglascima, u skladu s postignutim Ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske te Hrvatske biskupske konferencije i Vlade Republike Hrvatske te porukom i odlukom naših biskupa o školskom vjeronauku i župnoj katehezi iz 1991., predstavljaju mjerodavan sud i obvezatnu orijentaciju naše Crkve na odgojno-obrazovnom odnosno katehetskom području. Zaključci Stručnog katehetskog kolokvija su sljedeći:
1. U promišljanju aktualnog katehetskog trenutka naše kateheze došla je do izražaja potreba veće osjetljivosti, jedinstvenijeg pristupa i organiziranosti svih odgovornih za katehezu u našoj Crkvi, kako u župnoj zajednici tako i u vjeronauku u školi. Opći direktorij za katehezu svima je obvezatna uporišna točka i smjerokaz. Svi u Crkvi, osobito odgovorniji za “javnu riječ”, među koje posebno spadaju profesori na crkvenim učilištima i drugi stručnjaci trebaju se zauzetije, a neki i odgovornije, suočiti sa zadatkom kvalitetnije evanđeoske prisutnosti u javnom životu, konkretno i preko vjeronauka u školi. U tom smislu aktualizirano je pitanje o potrebi izrade našeg Nacionalnog katehetskog direktorija.
2. Veliki je dobitak za kvalitetniji školski vjeronauk nedavno promaknuće prve generacije vjeroučitelja u zvanje vjeroučitelja mentora i savjetnika. Na posebnom seminaru imali su prilike od najkompetentnijih stručnjaka dobiti informacije o svom budućem radu, o čemu će biti izrađen posebni “vodič” s preciziranim zadacima te načinom rada mentora i savjetnika.
3. Nakon što su voditelji autorsko-uredničkih timova iznijeli glavne točke svoga rada, skup je raspravljao o koncepciji novih vjeronaučnih udžbenika. Budući da će se više morati voditi računa o novoj situaciji, pitanjima suvremene djece i mladih te novoj kvaliteti prisutnosti vjeronauka u školi, bit će potrebne i neke izmjene u postojećem Planu i programu katoličkog vjeronauka u osnovnim školama, dok novi Plan i program vjeronauka u srednjoj školi izlazi upravo ovih dana. Voditelji autorsko-uredničkih timova trebaju do Katehetske ljetne škole (u Splitu, kolovoz 2000.) predložiti osnovni nacrt udžbenika za vjeroučenike odnosno priručnika za vjeroučitelje, nakon čega će od Komisije za izdavanje teološko-katehetske literature i pomagala dobiti potrebnu verifikaciju za daljnji rad.
4. Primijećeno je da nemamo dovoljan broj angažiranih teologa pastoralista i katehetičara uključenih u zahtjevni projekt nove evangelizacije i kateheze. To ukazuje na potrebu da se veći broj mlađih snaga stručno obrazuje ne samo za profesore na učilištima već i za predvođenje raznih projekata preko Nacionalnog katehetskog ureda i biskupijskih katehetskih ureda, što snažno naglašava Opći direktorij za katehezu. Svi smo pozvani slijediti upute Ivana Pavla II. da je suvremena Crkva “pozvana da katehezi posveti svoje najbolje zalihe u ljudima i snagama, ne štedeći napore, umore i materijalna sredstva” (CT 15). Osim brige za izradu novih vjeronaučnih udžbenika od izuzetne je važnosti da se naši biskupijski katehetski centri opskrbe toliko potrebnim audiovizualnim pomagalima. Predstojnik NKU-a HBK založio se je za bolje vrednovanje onih stručnjaka od kojih se očekuje veći doprinos u katehetskom stvaralaštvu, odnosno u vršenju odgovornih zadataka, sada posebno u pisanju vjeronaučnih udžbenika, te da se više uključe i vrednuju mlade katehetske stručne snage.
5. Posebna je pažnja posvećena komplementarnosti, ali i postavljanju jasne crte između župne kateheze i školskoga vjeronauka koji treba više uzeti u obzir dijalog s kulturom i egzistencijalnim pitanjima današnjeg čovjeka, u svjetlu Evanđelja. Novi Plan i program župne kateheze prema novom poimanju župne zajednice, a osobito Opći direktorij za katehezu jasna su polazišta za razgraničenje i suodnos jednog i drugog vida odgoja u vjeri. Od posebne je važnosti zaživljavanje župne kateheze osobito kateheze odraslih kao i svijesti župne zajednice o predvoditeljskoj odgovornosti u odgoju u vjeri.
6. S obzirom na potrebu udruživanja vjeroučitelja istaknuto je da je što prije potrebno obnoviti odnosno osnovati Hrvatsko katoličko katehetsko društvo. Do Katehetske ljetne škole bit će načinjen prijedlog statuta odnosno nacrt rada s temeljnim zadatkom da promovira eklezijalni identitet i strukovni status vjeroučitelja i katehete te da objedinjuje sve hrvatske vjeroučitelje, pomažući im u što kvalitetnijem zajedničkom radu. Svi prijedlozi bit će dostavljeni Hrvatskoj biskupskoj konferenciji.
7. Imajući u vidu neke aktualne prozivke školskog vjeronauka u medijima može se reći da je Stručni katehetski kolokvij argumentirano pokazao, u skladu s riječima predsjednika HBK msgr. Josipa Bozanića, da školski konfesionalni vjeronauk ima nenadomjestivu ulogu u ukupnom odgojno-obrazovnom sustavu u Hrvatskoj, po primjeru i praksi većine europskih zemalja, a što je naglašeno i od najviših i najodgovornijih instanci, osobito u Ministarstvu prosvjete i športa. Važno je kvalitetom dijaloški i ekumenski otvorenog konfesionalnog vjeronauka omogućiti da odgoj u vjeri bude na crti integralnog odgoja čovjeka u našem pluralnom društvu. U tom smislu sudionici skupa pozdravili su odlučan stav predsjednika HBK nadbiskupa Bozanića o vrijednosti, ulozi i mjestu konfesionalnog vjeronauka u školskom sustavu naspram štetnih nastojanja, da se kroz nekakvu religijsku kulturu u hrvatske škole uvede sinkretistička religiozna poruka, na liniji neke neutralne religije koja bi odgovarala novom svjetskom poretku. Nema sumnje da određene neargumentirane izjave nekih u Crkvi ne koriste njenom cjelovitom evangelizacijskom poslanju na novim “aeorapazima” suvremenog života. Preko 2500 vjeroučitelja u školi očekuje daleko veću podršku i pomoć, a ne da se konfuznim izjavama o vjeronauku odnosno propagiranjem religijske kulture stvaraju nepotrebne zabune. Šteta je što se takvi ne uključuju u rasprave na stručnim skupovima i ne prate cjelovito odvijanje vjeronauka, izneseno i u stručnim katehetskim glasilima. Time svojim izjavama, čak i protiv vjeronauka u školi, možda i nesvjesno, pomažu pojedinim krugovima, osobito u medijima, koji se bave “redizajniranjem” odnosno omalovažavanjem međunarodnih ugovora i zanose neprikrivenom željom za “izbacivanjem” vjeronauka iz škole, pozivajući se na tzv. iskonstruirano “javno mnijenje”. Izražena je želja da NKU HBK inicira temeljito istraživanje kako bi se dobila realna slika vjeronauka u školi.

Zagreb, 2. travnja 2000.
dr. Milan Šimunović,
v.r. predstojnik NKU-a HBK