Banja Luka, (IKA/KTA) – Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine pod predsjedanjem nadbiskupa metropolite vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića održala je od 12. do 14. srpnja u Banjoj Luci 34. redovno zasjedanje. Osim biskupa članova BK BiH, na zasjedanju su sudjelovali i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Santos Abril y Castello, đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, delegat Hrvatske BK te kotorski biskup Ilija Janjić, delegat Međunarodne BK sv. Ćirila i Metodija sa sjedištem u Beogradu.

Raspravljajući o djelovanju ustanova Crkve na društveno-pravnom području, bosanskohercegovački biskupi očitovali su nezadovoljstvo činjenicom da ni nakon godinu i pol dana od donošenja Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju Crkava i vjerskih zajednica u BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstvo pravde BiH nisu donijeli podzakonske provedbene akte bez kojih nije moguće primijeniti Zakon. Isto tako su s negodovanjem konstatirali da, zbog “zakulisnih igara” poznatih javnosti, još uvijek nije potpisan Ugovor između BiH i Svete Stolice, istaknuto je u priopćenju sa zasjedanja.

Biskupi su saslušali izvješće mostarskog biskupa Ratka Perića o nedavnoj Izjavi Generalne uprave Reda manje braće iz Rima i Provincijalne uprave u Hercegovini o “Putu zajedništva Crkve u Hercegovini”, o biskupovu “Pismu nade i ohrabrenja” i o poteškoćama u provođenju dekreta Romanis Pontificibus iz 1975. g. Biskupi iz BiH raduju se i podupiru svaki pozitivan pomak te pozivaju svećenike, redovnike, redovnice i ostale katoličke vjernike u BiH da čuvaju crkveno jedinstvo i vjernost Svetom Ocu. Također upozoravaju sve katoličke vjernike na nevaljanost sakramenata ispovijedi, potvrde i ženidbe koje dijele svećenici otpušteni iz Franjevačkog reda, kojima je zbog neposluha Apostolskoj Stolici i mjesnom biskupu oduzeto pravo vršenja bilo koje svećeničke službe. Upozoravaju župnike da vjernici koji su primili nevaljane sakramente potvrde i ženidbe nemaju pravo, po crkvenom zakonu, kumovati na krštenju i krizmi.

Osvrnuvši se na obilježavanje 10. obljetnice tragedije u Srebrenici, biskupi i tom prigodom upućuju Bogu molitve za žrtve i izražavaju svoje ljudsko i vjerničko suosjećanje s obiteljima žrtava u tom mjestu kao i svih žrtava u cijeloj BiH. Istodobno izražavaju svoju zaprepaštenost pristupom mnogih domaćih i međunarodnih predstavnika vlasti koji navodno osuđuju zločin i traže ultimativno hvatanje i izručenje zločinaca kao uvjet demokratizacije u BiH, a i dalje potvrđuju glavni razlog zbog kojeg BiH u deset godina, osim prividna a nepravednog mira, nije ostvarila očekivani napredak.

U priopćenju sa zasjedanja istaknuto je kako se potvrdila kao istinita konstatacija koju je BK BiH iznijela u svojoj Izjavi 8. prosinca 1995., kada je napisala: “Mirovni sporazum sadrži nekoliko vrlo čudnih proturječja, pogubnih nesigurnosti i bremenitih pitanja: 1. Proglašena cjelovita BiH ovim sporazumom podijeljena je u dva entiteta; 2. Kako može biti jedna država s tri vojske?; 3. Kakva je to pravda po kojoj se pola te zemlje daje trećinskom narodu te zemlje?; 4. Tko može biti ovlašten da potpiše sporazum po kojem se prostori većinskog stanovništva Bosanske posavine prepuštaju vlasti manjinskog stanovništva?; 5. Ovim sporazumom je potvrđeno i ovlašteno etničko čišćenje i pravo jačega te se u istu razinu stavljaju žrtva i agresor; 6. Tko sve treba ostvariti mirovnim sporazumom potvrđeni povratak stotinama tisuća prognanika i izbjeglica u njihove domove i zavičaje i tu im omogućiti sva ljudska i građanska prava i slobode?”.
Stoga su na zasjedanju biskupi pozvali sve odgovorne i dobronamjerne ljude, koji se uključuju u traženje boljeg društveno-političkog ustrojstva BiH izradom novog Ustava, na poštivanje i uvažavanje ljudskih i građanskih prava i sloboda, ali i jednakopravnosti svih naroda u BiH.

Biskupi su na zasjedanju odlučili uputiti u ovoj Godini euharistije Pismo svećenicima, redovnicima, redovnicama i ostalim vjernicima o dostojnom slavljenju i štovanju euharistije. Također su razmatrali i prijedlog Statuta o javnim i privatnim vjerničkim društvima, te izrazili potporu osnivanju Katoličke akcije i drugih udruga koje pridonose što plodnijem zalaganju i uključivanju katoličkih vjernika u život i poslanje Crkve na području BiH.