Priopćenje sa znanstvenog simpozija o Milanskom ediktu i sv. Ćirilu i Metodu
Simpozij o Milanskom ediktu i sv. Ćirilu i Metodu
Beograd (IKA/TU )
Beograd, (IKA/TU) – Zaključujući Međunarodni znanstveni simpozij o 1700. obljetnici Milanskog edikta i 1150. obljetnici dolaska Sv. braće Ćirila i Metoda u Panoniju, koji se pod geslom „Za slobodu nas Krist oslobodi. Nova evangelizacija u svjetlu djelovanja Sv. braće Ćirila i Metoda”, od 18. do 20. travnja održavao u Srijemskoj Mitrovici i Beogradu, a u organizaciji Beogradske nadbiskupije, Srijemske biskupije i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu, uz sudjelovanje Pravoslavnoga bogoslovnog fakulteta u Beogradu i predavača iz pet država regije – Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Italije, upućeno je priopćenje za javnost, koje je predstavio prodekan KBF-a u Đakovu prof. dr. sc. Vladimir Dugalić. „Nova evangelizacija i danas treba i mora biti nadahnuta primjerom i djelovanjem Sv. braće te polazeći od shvaćanja mentaliteta današnjega čovjeka, osobito u svjetlu čitanja znakova vremena, poziva kršćane na snažnije osobno svjedočenje vjere, angažirani katekumenat i katehezu uranjajući u liturgijsko sakramentalni život prianjanjem srca te gradeći zajedništvo mjesne Crkve pozvano je prožimati kulturu svjetlom Riječi Božje i uskvasati samo društvo evanđeljem. Nužnost autoevagelizacije Crkve postaje tako zahtjev vremena kako bi se smanjio vjerski indiferentizam i raskorak između života i vjere. Svjesni smo da je Riječ Božja tvrda besjeda (usp. Iv 6, 60), da poziva na dosljedno nasljedovanje Krista, te da ima i onih koji će se pokolebati i neće smoći snage i hrabrost ići tim putem. Stoga, molimo Gospodina da nas to ne obeshrabri, već da prožeti Petrovim pitanjem „Gospodine, kome da idemo?” (Iv 6, 68) snažno ispovijedamo da samo Krist ima riječi života vječnoga”, piše, među ostalim u priopćenju koje potpisuju organizatori simpozija, beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar, srijemski biskup Đuro Gašparović te dekan KBF-a u Đakovu prof. dr. sc. Pero Aračić. U priopćenju se izražava i radost „što duh jedinstva i zajedništva koji su promicala Sv. braća i danas živi na ovim prostorima”.