Deseto plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije (HBK) održano je u prostorijama Nadbiskupskog dvora u Zagrebu od 18. do 20. lipnja 1996. Sudjelovali su svi članovi HBK osim riječko-senjskog nadbiskupa Antona Tamaruta, đakovačko-srijemskog biskupa Ćirila Kosa i križevačkog biskupa Slavomira Miklovša. Prisutni su bili također apostolski nuncij u RH nadbiskup Giulio Einaudi, mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, banjolučki biskup Franjo Komarica, subotički biskup Janoš Penzeš i novi kotorski biskup Ilija Janjić. Hrvatske biskupe došao je pozdraviti biskup hrvatskoga podrijetla Domenico D#!Ambrosio iz Termolia-Larina (pokrajina Molise u Italiji).
Otvorivši zasjedanje, predsjednik HBK kardinal Franjo Kuharić pročitao je pismo upućeno kardinalu Vinku Puljiću sa željama za što brži oporavak. Odsutni nadbiskup riječko-senjski i biskup đakovačko-srijemski poslali su zasjedanju pismene želje za uspješan rad.
Kardinal Franjo Kuharić izvijestio je o sadržaju sastanka predsjednika Europskih biskupskih konferencija u Mariazellu u Austriji. S tim u svezi biskupi su se zadržali na pitanju ugleda što ga Katolička Crkva u Hrvatskoj ima u svijetu. Druge biskupske konferencije nisu dovoljno informirane o zalaganju Katoličke Crkve u Hrvatskoj za pravednost i zaštitu ljudskih prava. Zamijećeno je da se djelovanje hrvatskih biskupa procjenjuje isključivo prema njihovim nastupima u javnim glasilima, dok se zanemaruju nastupi kako biskupa tako i svećenika na propovijedima i u dušobrižništvu. Biskupi su svjesni da ih različiti čimbenici u zemlji i u inozemstvu žele uvući na područje političkih nadmetanja i nametati im svoje stavove kao modele borbe za demokraciju.
Prvoga dana zasjedanja održani su izbori za predsjednika HBK, potpredsjednika, članove Stalnog vijeća i predsjednike svih vijeća, odbora i komisija, kako to predviđa Statut HBK. Osim predsjednika Vijeća za migracije, za sve ostale službe u HBK ponovno su na tri godine izabrani njihovi dosadašnji nositelji. Ponovno je također izabran i dosadašnji Generalni tajnik HBK.
Glede hrvatske inozemne pastve biskupi su, želeći da Crkva hrvatskoga jezika i dalje djeluje kao vezivna snaga u hrvatskom iseljeništvu, odlučili da obje konferencije Crkve hrvatskoga jezika – HBK i BK BiH – imaju zajedničko Vijeće za migraciju. Za predsjednika toga Vijeća biskupi HBK izabrali su sarajevskoga pomoćnog biskupa Peru Sudara, koji na području BK BiH već vrši istu službu. Ravnatelj Hrvatske inozemne pastve i dalje je prelat Vladimir Stanković, a njegova će pomoćnika izabrati BK BiH.
Na dnevnom redu zasjedanja našla se je i dorada Statuta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta. Raspravljalo se i o iskustvima djelovanja bolničkih i zatvorskih kapelana, kojih status još nije potpuno riješen. Stoga će predsjednik Odbora za pastoral bolničkog osoblja biskup Antun Bogetić sazvati bolničke kapelane na dogovor za unaprjeđenje bolničkoga pastorala.
Glavni predmet ovoga plenarnog zasjedanja bio je život i djelovanje svećenika u Crkvi u Hrvata danas. Uvodnu je riječ imao predsjednik Vijeća za kler i sjemeništa zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta dr. Josip Baloban govorio je o: “Ugroženosti svećeničkog identiteta danas”, a karmelićanin dr. Jakov Mamić, pročelnik Instituta za kršćansku duhovnost, o “Mjestu i zadaći redovnika u našoj Crkvi na temelju pobudnice #!Vita consecrata#! Ivana Pavla II.”.
Razmatrajući ta pitanja biskupi su ustanovili da je završetkom rata na hrvatskom području Crkva ušla u novo razdoblje građanskog i crkvenog života. Pred cijelom Crkvom – biskupima, svećenicima, redovnicima, redovnicama i vjernicima laicima – nalaze se stoga novi zadaci. Neodgodivo je potrebna duhovna obnova. Biskupi su razmatrali ulogu svećenika u ratnim zbivanjima, kako u uvjetima progonstva tako i povratka te o brojnim izazovima sadašnjega trenutka. U novim demokratskim uvjetima svećenici su očito preopterećeni novim zadacima. Zbog ulaska vjeronauka u škole, slobodnog pristupa u bolnice, zatvore i vojarne, među mladež i u javna glasila, nameće se potreba boljeg rasporeda svećenika, ne samo u svakoj biskupiji, nego i u cijeloj Crkvi u Hrvata. Biskupi ističu kako su svećenici onaj dio Božjega naroda koji je posebno pozvan naviještati Riječ i slaviti otajstva Božjega spasenja. Stoga je svećenicima prva zadaća djelovati na duhovnoj, intelektualnoj i pastoralnoj razini, kako bi dostojanstveno mogli izvršiti svoje poslanje u sadašnjem času u svom narodu. Vijeću za kler povjereno je da za sljedeće zasjedanje HBK pripremi prijedlog konkretnih rješenja koja bi zadovoljila i potrebe svećenika i potrebe cijele Crkve.
Drugoga dana zasjedanja banjolučki biskup Franjo Komarica iznio je svoja iskustva i dojmove s putovanja po Europi, SAD i Kanadi. Pozvao je da izaslanstvo HBK pohodi Banju Luku 15. srpnja, za blagdan sv. Bonaventure, zaštitnika biskupije.
Trećeg dana zasjedanja hrvatska ministrica prosvjete i športa Ljilja Vokić zajedno sa svojim pomoćnikom Stjepanom Lice govorili su okupljenim biskupima o dosadašnjim iskustvima i poteškoćama školskog vjeronauka. Ocijenjeno je da je konfesionalni vjeronauk u školama višestruko koristan, ne samo u sklopu vjerske naobrazbe, nego i ćudoredne izobrazbe mladeži. Glede mandata školskih vejroučitelja, biskupi su zauzeli stav da će ubuduće diplomirani učitelji nakon jednogodišnjega mandata dobivati mandat do opoziva, dok će se vjeroučiteljima koji još nisu diplomirali, mandat produživati samo za godinu dana. U sklopu govora o odgoju mladih naraštaja biskupi su prihvatili upozorenja o bujanju različitih nećudorednih časopisa, te istakli potrebu primjerenoga katoličkog tiska koji će nasuprot tome nuditi zdrave i privlačne sadržaje.
Na poticaj Pokreta prijatelja prirode “Lijepa naša” biskupi su odlučili da će se Dan zahvalnosti, umjesto u studenom, od sada slaviti druge nedjelje listopada, jer se toga tjedna slavi i Međunarodni dan hrane.
Razmatrajući društvene i političke prilike u zemlji u svjetlu kršćanske etike i katoličkoga društvenog nauka, biskupi upućuju našoj javnosti i svim političarima, bez obzira na stranačku pripadnost, poruku da svi građani, a posebno oni koji nose odgovornost za javni život, imaju u vidu opće dobro Hrvatske države i svih građana Hrvatske. To opće dobro uključuje u sebi dobro svake ljudske osobe, dobro obitelji i dobro cijele zajednice. Opće dobro se ostvaruje primjenom pravednih zakona, odgovornim postupcima izvršne vlasti i pravednim sudstvom. Opće dobro, dakle, postiže se strogim poštivanjem ljudskih prava, dostojanstva obitelji i primjenom objektivnih moralnih načela koja isključuju svaku korupciju, podmitljivost i nasilne postupke. Da se to opće dobro ostvaruje, potrebno je, istakli su biskupi, pravedno uskladiti prava i dužnosti svih građana. Taj se, pak, sklad postiže iskrenom i poštenom suradnjom, koja se izgrađuje otvorenim dijalogom. Stoga biskupi, imajući nakanu i želju da se događa moralna, duhovna, gospodarska i odgojna obnova u Hrvatskoj, podupiru svaki takav dijalog u unutarnjim odnosima naše Države. “Slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari”. Dijalog pak uključuje međusobno poštovanje koje isključuje nepravedne sudove, vrijeđanja i svaki izraz mržnje. Za postizanje općeg dobra ide se putem nesebičnosti, poštenja, moralne odgovornosti svakog građanina, istaknuli su hrvatski biskupi.
Na kraju zasjedanja predsjednici vijeća, odbora i komisija HBK izvijestili su o djelovanju i namjerama.
S ovoga zasjedanja biskupi upućuju posebnu poruku katoličkim roditeljima i vjeroučenicima da ozbiljno shvate svoju odgovornost glede upisa na vjeronauk u sljedećoj školskoj godini. A od vjeroučitelja očekuju požrtvovno zalaganje u njihovoj odgovornoj službi svjedočenja vjere i dosljednosti katoličke moralne nauke. Biskupi im zahvaljuju za tako odgovornu službu u Crkvi.
Na kraju prvoga dana zasjedanja biskupi su po ustaljenom običaju zajednički slavili euharistiju koju je predvodio zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK kardinal Franjo Kuharić a propovijedao je krčki biskup i aktualni apostolski administrator riječko-senjski Josip Bozanić. Na završetku drugog dana zasjedanja našli su se na predstavljanju knjige “Alojzije kardinal Stepinac – nadbiskup zagrebački: propovijedi, govori i poruke 1941-1946.” u dvorani Vijenac na Kaptolu.
Tiskovni ured HBK