Priopćenje za javnost s XV. plenarnog zasjedanja HBK u Lovranu

Nakon završetka 15. plenarnoga zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, koje je od 12. do 14. ožujka održano u Lovranu, Tajništvo HBK objavio je priopćenje za javnost koje prenosimo u cijelosti:

Pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića, a u nazočnosti apostolskog nuncija nadbiskupa Giulia Einaudia, članovi Hrvatske biskupske konferencije započeli su u četvrtak, 12. ožujka, ujutro u Lovranu – u Domu pastoralnih susreta – svoje petnaesto plenarno zasjedanje. Uzvanici ovog zasjedanja bili su mostarski biskup Ratko Perić, kao izaslanik Biskupske konferencije BiH te subotički biskup Janoš Penzeš.
Predsjednik HBK pozdravio je ponajprije apostolskog nuncija u RH, braću u episkopatu uključujući i nove članove hrvatskoga episkopata: porečko-pulskog biskupa Ivana Milovana i nedavno imenovanoga krčkog biskupa Valtera Župana. Također se s osobitom pozornošću i zahvalnošću spomenuo odnedavno umirovljene subraće porečko-pulskog biskupa Antuna Bogetića i Đure Kokše, umirovljenoga pomoćnog zagrebačkog biskupa. Drugog dana zasjedanja iz Rima su, sa susreta europskih biskupa imenovanih u posljednjih pet godina, na zasjedanje prispjeli šibenski biskup Anta Ivas, splitsko-makarski pomoćni biskup Marin Barišić, pomoćni đakovački i srijemski biskup Đuro Gašparović zajedno s kotorskim biskupom Ilijom Janjićem.
U uvodu u dnevni red zasjedanja, predsjednik HBK pozvao je braću u episkopatu da u središtu njihova zasjedanja budu promišljanja odgovora Crkve na pitanje nove evangelizacije u konkretnom hrvatskom društvu. Nova evangelizacija u poslijeratnim prilikama, istaknuo je predsjednik HBK-a, zahtijeva obnovu, ponajprije duhovnu, a potom i materijalnu. Stoga nije čudo “da još uvijek osjećamo potrebu solidarnosti, i one međunarodne i naše nacionalne”. Ističući kako su našem društvu, koje je izašlo iz komunizma i rata, potrebni novi poticaji, duh praštanja i pomirenja, kao i ispravno promicanje građanske sloge i tolerancije, nadbiskup Bozanić je pozvao braću u episkopatu da u tijeku toga plenarnog zasjedanja budu tražitelji novih nadahnuća brige Crkve za svoje vjernike, a napose za mlade.
Nakon uvodnog govora predsjednika HBK, biskupe su pozdravili apostolski nuncij nadbiskup Giulio Einaudi te mostarski biskup Ratko Perić, koji je biskupe sestrinske Biskupske konferencije izvijestio o djelovanju Biskupske konferencije BiH. Subotički biskup Janoš Penzeš također je hrvatske biskupe upoznao s prilikama u svojoj biskupiji i životu Hrvata katolika na tom području.
Prva točka zasjedanja bilo je pitanje utemeljenja biskupije na području Like. Biskupi su i ovaj puta dali svoju jednoglasnu potporu namjeri osnivanja biskupije u onim granicama i s onim brojem dekanata kako se predlagalo na zasjedanjima HBK prošle godine. U poduzetim koracima glede izrade četvrtog ugovora između Svete Stolice i RH o ekonomskim pitanjima, biskupe je izvijestio predsjednik crkvene Komisije za odnose s državom nadbiskup Josip Bozanić. Rečeno je da su razgovori tek na početku i da će taj ugovor zahtijevati određeno vrijeme promišljanja kako bi se ekonomska pitanja Crkve riješila na načelu pravednosti. Budući da Crkva ne želi biti privilegirana, a još manje želi primati milostinju, to pitanje će trebati rješavati po uzoru na modele europskih država.
Središnja tema ovog zasjedanja bila su neka pitanja iz pastorala sakramenta svete potvrde. Ta tema svojevrsni je uvod u problematiku mladih, koja će biti razmatrana u tijeku narednih zasjedanja HBK, te su biskupi željeli ponajprije u godini Duha Svetoga raspraviti određene vidove sakramenta sv. potvrde. Teološku i pastoralnu utemeljenost tog sakramenta izložili su riječko-senjski nadbiskup Anton Tamarut i đakovačko-srijemski biskup Marin Srakić. U bogatoj raspravi biskupi su upozorili na praktične poteškoće u pastoralu. Sakrament potvrde u praksi često znači rastanak mladih sa Crkvom. Biskupi su istaknuli potrebu da u svim župama u sklopu priprave za sakrament potvrde, uz školski vjeronauk treba postojati i priprava u župnoj zajednici. Istaknuto je da treba izraditi katekizme koji će služiti za pripravu na sakrament sv. potvrde. Što se tiče smjernica koje je o sv. potvrdi dala Biskupska konferencija 1978. godine, biskupi su se složili da one još uvijek trebaju ostati na snazi.
Dosta vremena posvećeno je pitanju ne uključivanja mladih u župnu zajednicu nakon sv. potvrde i njihovoj zauzetosti u evangelizaciji. Crkva je svjesna da vjernici laici svojim djelovanjem trebaju biti kvasac u našem društvu.
Govoreći o ulozi Crkve u novim okolnostima u Hrvatskoj, kako u pristupu mladima tako i cjelokupnom socijalnom, političkom i duhovnom stanju naše stvarnosti, biskupi su očitovali jednodušnost u stavu da se u ovo vrijeme Crkva u Hrvatskoj na poseban način treba zauzimati za čovjeka, ponajprije za one koji su socijalno ugroženi i nepravedno oštećeni. Biskupi su istaknuli da Crkva ne smije dopustiti da postane predmetom određenih političkih nadmetanja.
Budući da su nakon prošlog zasjedanja HBK imenovana dvojica novih biskupa, a dvojica umirovljena, bilo je potrebno izabrati nove predsjednike nekih tijela HBK. Tako su za predsjednika Vijeća za ekumenizam biskupi izabrali dosadašnjeg dopredsjednika Vijeća za ekumenizam požeškog biskupa Antuna Škvorčevića. Dubrovački biskup Želimir Puljić izabran je za predsjednika Vijeća za kulturu. Novi krčki biskup Valter Župan izabran je za predsjednika Vijeća za obitelj. Za novog predsjednika Komisije HBK “Justitia et pax” izabran je porečko-pulski biskup Ivan Milovan. Za delegata HBK pri Biskupskoj konferenciji BiH izabran je pomoćni biskup splitsko-makarski Marin Barišić.
Jedna točka dnevnog reda plenarnog zasjedanja HBK bila je posvećena Hrvatskome katoličkom radiju.
Biskupi su na ovom zasjedanju prihvatili nacrt provedbenoga ugovora o vjeronauku u školi kojim se reguliraju pitanja i programima i načinu nastave katoličkoga vjeronauka u javnim školama, te vjerskoga odgoja u javnim predškolskim ustanovama. Također je, uz doradu usvojen Statut vojnoga ordinarijata.
Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa upoznao je biskupe o poduzetim koracima i dogovorima u Vatikanu glede održavanja izložbe “Kršćanstvo u Hrvata” koja će se održati u Apostolskoj biblioteci u Vatikanu od 15. listopada 1999. do 15. siječnja 2000. godine. Također je upoznao biskupe s izgledima akcije prikupljanja novčanih sredstava u Sjedinjenim Američkim Državama za popravak porušenih crkava u Hrvatskoj.
Trećeg dana zasjedanja predsjednici Vijeća, Komisija i Odbora HBK izvijestili su biskupe o radu tih tijela i projektima koji su u tijeku.
Na kraju prvoga dana zasjedanja biskupi su u riječkoj katedrali sv. Vida slavili svečanu misu na kojoj je propovijedao predsjednik HBK nadbiskup Josip Bozanić. Nakon mise biskupi su pozvani na prijam kod župana Primorsko-goranske županije i kod riječkoga gradonačelnika.
Po završetku trodnevnog zasjedanja biskupi su u nedjelju, 15. ožujka, u Krku sudjelovali na ređenju novoga krčkog biskupa mons. Valtera Župana.