Priopćenje za tisak s trećeg Sabora HBK

Na redovitom, trećem saboru Hrvatske biskupske konferencije (HBK), održanom od 15. do 17. ožujka u Zagrebu, pod predsjedanjem kardinala Franje Kuharića, biskupi su razmatrali brojna aktualna pitanja naše Crkve.

Uz članove HBK na saboru su bili nazočni apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giulio Einaudi, delegat Talijanske biskupske konferencije, tršćanski biskup mons. Lorenzo Bellomi, te subotički i mostarski biskup i sarajevski pomoćni biskup. Svečanu koncelebriranu misu hrvatskih biskupa sa zagrebačkim vjernicima u katedrali u Zagrebu predvodio je kardinal Kuharić, a propovijedao je splitski pomoćni biskup Marin Barišić.

U izvještaju o dosadašnjem radu Komisije HBK za odnose s državom mons. Srećko Badurina iznio je da je u osam mjeseci rada te komisije održano pet radnih susreta s odgovarajućom Državnom komisijom te su načeta brojna pitanja. Za daljnji rad, koji bi trebalo ubrzati, Komisija za odnose s državom dobila je od HBK određena uputstva o stavovima koje će zastupati u daljnjim pregovorima glede pojedinih pitanja. Biskupi su tako raspravljali o reguliranju pravnog položaja Crkve i pravne osobnosti crkvenih ustanova. Biskupi su zauzeli stav da vjernici vjenčanjem u crkvi ostvaruju zakonske posljedice i na području civilnog zakonodavstva, pa bi tako trebalo riješiti to pitanje u novom zakonu. Biskupi drže da bi vjeronauk u školi trebalo načelno regulirati zakonom i posebnim ugovorom između HBK i hrvatske Vlade. Pitanje visokih bogoslovnih škola trebalo bi regulirati posebnim ugovorom, kojim bi se zajamčila specifičnost visokih bogoslovnih škola kao crkvenih ustanova s pravom javnosti. I pitanje visokih škola za spremanje nastavnika vjeronauka u osnovnim i srednjim školama, stalnih pastoralnih suradnika, stalnih đakona, crkvenih glazbenika, animatora duhovnosti i katoličkih novinara trebalo bi regulirati posebnim ugovorom tako da bi te škole bile privatne s pravom javnosti. Biskupi su s tim u vezi također raspravljali kako definirati oblik financijske pomoći koju bi država bila dužna doznačivati Crkvi.

Hrvatska biskupska konferencija ustanovila je potrebu da se u Hrvatskoj osnuje vojni ordinarijat, pa će uputiti molbu Svetoj Stolici da pokrene uobičajeni postupak.

Biskupi su razmotrili i neka dosad uočena protokolarna pitanja u odnosima Crkve i države.

HBK je razmotrila i odobrila Pravilnik o radu Vijeća za nauk vjere i katehizaciju. Nakon što su prošle godine osnovali Nacionalni katehetski ured, biskupi su sada raspravili i prihvatili na tri godine “ad experimentum” Pravilnik o radu tog Ureda. Biskup Marin Srakić izvijestio je o učinjenom da bi se dugogodišnjim vjeroučiteljicama priznale stručne ekvivalencije u izobrazbi u odnosu prema rangovima koje određuje civilno zakonodavstvo. Biskupi su raspravljali o izradi katekizma te su informirani o trenutnoj fazi pothvata izdavanja hrvatskog prijevoda Katekizma Katoličke Crkve.

Budući da biskupima dolaze pitanja u svezi s pretvorbom nekadašnjeg društvenog vlasništva i da bi mogli steći uvid u moralni vid tog društvenog procesa biskupi su pozvali g. Ivana Penića, predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju, da ih informira o zakonskim odredbama i dosadašnjoj praksi te da im odgovori na određena pitanja.

Veliku pozornost biskupi su posvetili i pitanjima služenja naše Crkve elektronskim medijima te su odlučili da se nastave nastojanja kako bi se uspostavio katolički radio te TV studio.

Raspravljajući o Godini obitelji, biskupi su poželjeli da “Pismo pape Ivana Pavla II. obiteljima” dođe u što veći broj hrvatskih obitelji. Biskup Želimir Puljić izvjestio je o različitim inicijativama koje su već poduzete ili će se još poduzeti u pastoralu i na drugim područjima za promicanje vrijednosti obitelji i njihove evangelizacije.Biskupi su preporučili da se što više naših obitelji iz svih biskupija odazove na poziv Papinskog vijeća za obitelj za sudjelovanje na Susretu Sv. Oca s obiteljima iz svega svijeta 9. listopada u Rimu. Biskupi posebno preporučuju svim djelatnicima u sredstvima društvenog priopćivanja, osobito televiziji, da u Godini obitelji objavljuju što više priloga u kojima se promiču pozitivne vrijednosti obiteljskog života.Biskupi pozivaju sve katoličke obitelji da obnove praksu svakodnevne molitve te preporučuju moljenje Ispovijesti vjere Hrvata katolika.

Biskupi su odobrili statute privatnih vjerničkih društava: “Križarska organizacija ” i “Kap dobrote”.

Razmatrajući pitanje o otvaranju katoličkih škola, biskupi ohrabruju takve inicijative te su povjerili Vijeću za sjemeništa da prouči konkretna pitanja koja su s tim u svezi.

Biskupi uočavaju porast konzumiranja droge i alkoholizma kao egzistencijalni problem u našem narodu te pozivaju sve institucija da se ozbiljno posvete tom problemu kako glede sprečavanja tako i liječenja. Očekuju da će se tim problemom sustavnim programom baviti obrazovne ustanove, a od sredstava društvenog priopćivanja, osobito televizije, da će donositi više edukativnih priloga. Biskupi ohrabruju inicijative na tom području u našoj Crkvi.

Predsjednik Hrvatskog Caritasa mons. Vladimir Stanković izvijestio je biskupe o radu Hrvatskog Caritasa u l993. godini te o pomaganju u proljetnoj sjetvi – jednom od sadašnjih Caritasovih projekata. Također je izvijestio biskupe o suradnji Hrvatskog Caritasa sa Međunarodnom katoličkom organizacijom za migraciju sa sjedištem u Ženevi, a koja ima svoj ured i u Zagrebu, te s drugim nacionalnim Caritasima i Međunarodnim Caritasom. Istaknuo je da se u posljednje vrijeme jako smanjuje humanitarna pomoć Hrvatskoj.

Biskupi su odlučili uspostaviti Komisiju HBK za kulturu, a za predstojnika Komisije imenovali su biskupa Đuru Kokšu.

Na poziv Poljske biskupske konferencije kao izaslanik HBK na plenarnom zasjedanju koncem travnja sudjelovat će biskup mons. Đuro Kokša, a na poziv [panjolske biskupske konferencije na njenom zasjedanju sudjelovat će porečko-pulski biskup Antun Bogetić.

Biskup Srećko Badurina izvijestio je o nedavnom pohodu izaslanstva HBK Mađarskoj biskupskoj konferenciji.

Biskupi su informirani o prozelitskom nametanju školama i osobama potrebnim humanitarne pomoći vlastitih publikacija od strane baptista i još nekih kršćanskih denominacija te izrazili zbog toga svoje žaljenje, jer se time narušavaju ekumenski odnosi u našoj državi.

Tajništvo HBK