Zagreb, 17. 3. 1995. (IKA) – Na završetku redovitoga plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, koje je pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, održano od 14. do 17. ožujka u Zagrebu, hrvatski su biskupi dali sljedeće izvješće za javnost:

“U Zagrebu je od 14. do 17. ožujka održano redovito plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije pod predsjedavanjem kardinala Franje Kuharića u nazočnosti posebnog izaslanika Svetog Oca, tajnika Kongregacije za evangelizaciju naroda, nadbiskupa Josipa Uhača, Apostolskog nuncija Giulia Einaudia te izaslanika talijanske biskupske konferencije Lorenza Bellonia, biskupa tršćanskog. Uz prisutne članove HBK na čestom redovitom saboru hrvatskih biskupa sudjelovali su i biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine: sarajevski kardinal Vinko Puljić, banjolučki biskup Franjo Komarica i mostarski biskup Ratko Perić, te subotički biskup Ivan Penzeš.
U uvodnoj molitvi, kardinal Kuhariđ se sjetio i nedavno preminulog biskupa gradišćanskih Hrvata Stefana Laszla.
Nakon uvodnih riječi predsjednika HBK kardinala Kuharića i obavijesti o prispjelim dopisima i novostima, hrvatskim biskupima se obratio sarajevski kardinal koji je prisutne biskupe obavijestio o stanju u Bosni i Hercegovini kao i o glavnim točkama drugog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.
Članovi komisije HBK za rješavanje pitanja u odnosima Crkva-država, izvijestili su o svom radu od posljednjeg zasjedanja biskupske konferencije. Raspravljalo se o pitanju odnosa između Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu, nacrtu zakona o braku, te prijedlogu teksta za sporazum između Svete Stolice i Republike Hrvatske o odgoju i kulturnoj djelatnosti. Usvojen je prijedlog da se osnuje pravna komisija koja će biti od pomoći članovima HBK pri uređenju nekih bitnih pitanja u odnosima s Državom.
Predstojnik Vijeća za laike dao je izvješće o posljednjoj fazi priprema Studijskih dana koji će se održati u Zagrebu od 31. ožujka do 1. travnja ove godine na temu “Crkva, demokracija, opće dobro”.
Također je dano izvješće o pastoralu mladih. Biskupi su zaključili da je potrebno pristupiti detaljnijoj razradi planova po svim dijecezama za animiranje i bolje organiziranje mladih. Biskupi konstatiraju da su negativni utjecaji na mlade tako razorni da treba razmišljati kako mladež zaštititi od tih utjecaja.
Prvi dan zasjedanja Hrvatski biskupi i gosti HBK zaključili su svečanom koncelebriranom misom u katedrali koju je predvodio Papin izaslanik nadbiskup Josip Uhač.
Predstojnik Vijeća za nauk vjere i katehizaciju upoznao je biskupe sa stanjem vjeronauka u školi. Predočeni su statistički podaci glede pohađanja vjeronauka kako u osnovnim tako i srednjim školama, te stanje u župnoj katehezi i doradi, odnosno izradi novih katekizama i doradi novih programa za školski vjeronauk. Dosta vremena je posvećeno pitanju kako se postaviti prema uvođenju alternativnog predmeta “Etika i religija”. Biskupi smatraju da to zahtijeva ozbiljan studij.
U popodnevnim satima drugog dana zasjedanja zamjenik ministra inozemnih poslova Republike Hrvatske gospodin dr. Ivo Sanader, obavijestio je prisutne biskupe o razgovorima i situaciji glede mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj.
Na kraju drugog dana zasjedanja okupljeni biskupi pošli su na službeno otvaranje nuncijature kojom prilikom je posebni papinski izaslanik nadbiskup Josip Uhač blagoslovio kapelu Majke Božje Bistričke.
S temom počasne opasnosti droge, okultizma, spiritizma i magije u Hrvatskoj, biskupe su upoznali aktivni i stručni crkveni djelatnici na tom području: o. dr. Joško Srdanović, s. Ancila i sestra Elvira iz Italije. Biskupima su predočene porazne statistike korištenja droga među hrvatskom mladeži i ukazano je na upravo alarmantnu rasprostranjenost okultizma, magije i vračanja čirom Hrvatske. Istaknuta su iskustva s liječenjem narkomanije i istaknuto da je medicina gotovo bespomoćna, jer je droga samo simptom razorena života i pomanjkanja vrednota. Jedino sredstvo odvikavanja i liječenja je vjera i povratak na temeljne kršćanske vrednote. Talijanska sestra Elvira je iznijela glavne smjernice i metodologiju svoga rada s narkomanima i dovela dva izliječena mladića koji su okupljenim biskupima govorili o mukama kroz koje prolaze narkomani. Zanimljiva je činjenica da mladi najviše uče o zazivanju duhova putem televizijskih emisija i “horor” filmova. Biskupi su po tko zna koji puta istakli da uočavaju težinu problema droge, kao i duhovnu i psihičku opasnost okultizma, te zauzeli stajalište da je potrebno uputiti glas osude protiv svih institucija, sredstava i pojedinaca koji na bilo koji način narušavaju moralne i vjerske vrednote u mladom naraštaju hrvatskog naroda. Razorne su neke emisije na televiziji, istakli su biskupi. Razorno je također upućivanje mladih na seksualni život bez ikakvih etičkih normi, kao što je to učinjeno jednom brošurom koja je razdjeljivana po školama. Također biskupi osuđuju zlouporabu liturgijskih znakova u razne profane svrhe, te zlouporabu i profanaciju štovanja svetih kao što je učinjeno prigodom Martinja, Valentinova i Poklada, te javno izrugivanje Svetog Oca i ostalih naših vrednota. Sve gore navedeno, hrvatski biskupi shvaćaju kao napad na dostojanstvo, liturgiju i štovanje svetih. Također su upućene primjedbe na neke polemike i novine u kojima neke osobe koje se predstavljaju pripadnicima katoličke vjere, zastupaju destruktivna kršćanska načela u poimanju slobode i morala.
Na ovom zasjedanju je odlučeno da će se 75 rođendan Svetog Oca u crkvama čirom Hrvatske obilježiti 18. svibnja ove godine sv. Misom na njegovu nakanu.
Potom je govoreno o potrebi izrade novog šematizma. Dogovoreno je da će se čim prije pristupiti prvoj fazi prikupljanja podataka o svim crkvenim institucijama u Hrvatskoj (i Bosni i Hercegovini).
Predočena su također izvješća pročelnika pojedinih vijeća HBK o radu i djelovanju. Potvrđeni su statuti: Vijeća HBK za Ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, a biskupi su pregledali statute Hrvatskoga vjerskog društva medicinskih sestara i tehničara i Statut molitvene zajednice Mir i potvrdili ih u skladu sa zakonikom crkvenog prava, kao privatna vjernička društva u Crkvi.
Posebnu pažnju biskupi su posvetili temi svećenika u javnim medijima. Ukoliko svećenik i bez posebnog mandata nastupa u medijima onda je osobno odgovoran za ono što govori i očekuje se da govori u skladu sa svojim pozivom, zaključili su hrvatski biskupi.
Predsjednik Hrvatskog Caritasa prelat mons. Vladimir Stanković izvijestio je biskupe o radu Hrvatskog Caritasa u 1994. godini. U razgovoru o poboljšanju informativnog djelovanja u našoj Crkvi, pokazala se posebna potreba da s radom započne tiskovni Ured pri tajništvu HBK.
Hrvatski biskupi su s ovog zasjedanja uputili proglas Crkvi u Hrvata povodom hrvatskoga nacionalnog hodočašća u Loreto 20. svibnja ove godine i očekuju odaziv kod hrvatskih vjernika.”

Tiskovni ured HBK

PORUKA HRVATSKIH BISKUPA

Svim Kristovim vjernicima i štovateljima majke Isusove i Majke naše

Hrvatski biskupi, okupljeni na redovitom proljetnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, uputili su svim vjernicima i štovateljima Bl. Djevice Marije, sljedeću poruku:
“Najveće talijansko svetište Majke Božje u Loretu, blizu Ankone, slavi ove godine svoj 700. godišnji jubilej. Loretsku marijansku godinu otvorio je sam Sveti Otac papa Ivan Pavao II. na dan Loretske Gospe 10. prosinca pročle godine.
To svetište – kao i naš Marijin Trsat – usmjeruje kršćansku pobožnost na štovanje svete Nazaretske kuće gdje je bio dom Svete obitelji Isusa, Marije i Josipa. Tu je Isus, u galilejskom Nazaretu, u skrovitu i srdačnom obiteljskom i zavičajnom krugu proživio najveći dio svoga zemaljskog vijeka – kao dijete, dječak, mladić, zreo čovjek, radeći u tesarskoj radionici sv. Josipa. Iz toga nazaretskoga doma struji i kršćanski svijet pouka i poruka o najvećim istinama i zbiljama naše vjere. Ona posebno dirljivo odzvanja i u Loretu i na našem Trsatu.
Loretsko je svetište Majke Božje ostavilo kroz stoljeća duboke tragove i u hrvatskoj marijanskoj pobožnosti. Ponajprije, Lauretanske ili Loretske litanije svakom su katoliku osobito drag oblik štovanja i hvaljenja Blažene Djevice Marije, Majke Isusove i Majke naše. Tu je u Loretu kroz stoljeća postojao i tzv. “Ilirski kolegij” što ga je 1581. godine osnovao papa Grgur XIII. za školovanje mladića iz naših krajeva, kako naš narod pod turskom okupacijom ne bi ostao bez svećenika. Taj su zavod vodili oci Isusovci, a iz njega su izišli mnogi, i znameniti muževi. Tu je među ostalima djelovao i naš veliki Pažanin Bartol Kačić, uvelike zaslužan i kao pisac i kao prevodilac Svetoga pisma i drugih liturgijskih knjiga. “Loretske kapele”, a i naslovne crkve prosute su diljem naše domovine, i u sjevernoj i u južnoj Hrvatskoj. O 600. godišnjici toga svetišta, zaslugom đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera podignuta je u svetištu i “Slavenska kapela” da bude trajnim znakom i hrvatske i loretske pobožnosti. Kada je Gospin lik, u pratnji sv. Ćirila i Metoda, koji se nalazi na oltaru te naše kapele, bio predstavljen papi Leonu XIII, on ga je blagoslovio i nazvao: “Mater nostra – Majka naša.”
Svi nas ti razlozi potiču da povedemo ovo veliko hrvatsko nacionalno hodočašće u Djevičin Loreto. Naš svečani loretski dan održat će se u Loretskoj bazilici u subotu, 20. svibnja o.g. Program hodočašća i sve ostale upute objavit će uskoro, putem novina, središnji odbor.
Hodočašća su dragi oblik opće religioznosti, a osobito kršćanske pobožnosti. na hodočašćima se Crkva doživljava kao “Crkva hodočasnica”, kao “narod Božji na putu”, koji kroz ovu suznu dolinu putuje u “domovinu na nebesima” (usp. Fil 3,20). Iz pojedinih nam svetišta osobito dirljivo struje vjerske poruke koje podržavaju to naše zemaljsko putovanje, usmjerujući nas nebeskom zajedničtvu svetih. Ovo hodočašće jest nacionalno hodočašće i njime bismo također htjeli pred katoličkim svijetom dati svjedočanstvo svoje vjere i pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji.
Po riječima pape Ivana XIII, svete uspomene, Loreto usmjeruje kršćanski osjećaj na Nazaret, te nam u pamet dozivlje temeljno otajstvo naše vjere: utjelovljenje Sina Božjega u našu povijest. U tom otajstvu susrećemo Mariju koja je kao “zora spasenja” rodila svijetu “vječno svjetlo” – Isusa Krista našega Gospodina. Doživljaj Loreta, sa svojom “Svetom kućicom”, stavlja u prvi plan Nazaretski dom Svete obitelji te uzdiže srdačne i svete obiteljske i građanske veze koje se oživotvoruju po uzajamnoj ljubavi i slozi u poštenom i odgovornom svagdanjem radu i nedjeljnom svetom počinku. Sve te poruke imaju trajnu vrijednost, a osobito su nam potrebne u ovom teškom vremenu naše domovine i hrvatskoga naroda.
Ovo hodočašće želimo poduzeti i s posebnim razlozima. Sveti Otac Ivan Pavao II. svojim nas apostolskim pismom “U nadolasku trećeg tisućljeća” (1994) poziva na založenu višegodišnju duhovnu obnovu kojom ćemo se pripraviti na veliki Isusov jubilej, na godinu 2000. od rošenja našega Gospodina Isusa Krista. Sveti Otac je već zacrtao cjelokupni program te duhovne obnove koja treba otpočeti već ove godine 1995. Da se sve založenije razvija u susljednim godinama.
Hodočašćem u svetičte Majke Božje u Loreto želimo sebi posvijestiti nužnost i bitnost te duhovne priprave za Isusov jubilej: da vjeru, koju smo – u ovih trinaest i pol stoljeća našega kršćanstva – baštinili od svojih otaca, založenije zaživimo, predajući je živu i osvježenu novim naraštajima da je s ljubavlju pronose trećim Isusovim tisućljećem. Želimo, dakle, da u treće Isusovo tisućljeće stupimo kao bolji ljudi, kao bolji kršćani, svjesniji svojih krsnih odgovornosti i obveza.
Stoga ovaj svoj proglas i poziv na Hrvatsko nacionalno hodočašće Majci Božjoj u Loreto završavamo riječima Svetoga Oca iz njegova pisma “U nadolsku trećega tisućljeća”: “Neka ona, ponizna Nazaretska Djevica, koja je prije dvije tisuće godina svijetu donijela utjelovljenu Riječ – Isusa Krista, našega Gospodina – prema njemu upravi i ljude novoga tisućljeća, jer je On jedini Svjetlo istinito koje prosvjetljuje svakog čovjeka” (Iv 1,9).
Na tu nas je založenu pripravu na Isusovo treće tisućljeće pozvao i sam Sveti Otac u svom apostolskom pohodu Hrvatskoj, odmah u svom pozdravu u zagrebačkoj zračnoj luci: “Mir vama! Hodočasnik mira, Papa, poziva vas da gledate na veliki jubilej 2000. godine i da se na taj povijesni susret pripravite nastojeći na vječnim vrijednostima Evanđelja izgrađivati pravedno društvo, čiji će članovi biti složni i solidarni.”
Pođimo stoga onoj, koju je papa Leon XIII. i za nas prozvao: “Mater nostra – Majka naša”. Pođimo k onoj koju i mi zazivamo. “Čuj nas, Majko, nado naša!” I kao što molimo u njezinim Lauretanskim litanijama, neka nam i u ovom našem teškom vremenu ona bude: Zdravlje bolesnih, Utjeha žalosnih, Pomoćnica kršćana. Neka nam bude nadasve “Kraljica mira”.

Tiskovni ured HBK