PROBLEM KURDSKIH IZBJEGLICA SVE VIŠE ZABRINJAVA EUROPU
Rim (IKA )
Rim, 4. 1. 1998. (IKA) - Tursko veleposlanstvo u Rimu objavilo je u subotu, 3. siječnja, priopćenje u kojem uz ostalo potvrđuje da je davanje političkoga azila izbjeglicama osnovni razlog zbog kojeg sve veći broj osoba iz ugroženih područja emigriraju u
Rim, 4. 1. 1998. (IKA) – Tursko veleposlanstvo u Rimu objavilo je u subotu, 3. siječnja, priopćenje u kojem uz ostalo potvrđuje da je davanje političkoga azila izbjeglicama osnovni razlog zbog kojeg sve veći broj osoba iz ugroženih područja emigriraju u zapadnoeuropske zemlje, često i na ilegalni način. Nakon što su proteklih dana u Italiju doplovili novi brodovi s kurdskim izbjeglicama, njemačke su vlasti izrazile bojazan da se čak oko 10.000 Kurda sprema doputovati u Europu.
O njemačkom stavu glede problema kurdskih izbjeglica za Radio Vatikan govorio je izvjestitelj talijanskoga katoličkog dnevnika “Avvenire” Luigi Geninazzi. “Dovoljno je otići u berlinsku četvrt nazvanu ‘mali Istambul’ kako bi se shvatila sva dramatičnost suživota između Turaka i Kurda. Postoje sjedišta Kurdske komunističke partije, postoje stalne napetosti koje su u već niz navrata prerasle u prave nemire i izgrede u kojima je bilo i žrtava. Jasno je, dakle, da nazočnost dva milijuna Turaka i pola milijuna Kurda u Njemačkoj može postati eksplozivni problem”, rekao je Geninazzi.
U nastavku razgovora talijanski je novinar predočio pravnu stranu tog problema, posebno istaknuvši kako je u Njemačkoj g. 1993. izmijenjen zakon o pravu na politički azil. Tim se novim zakonom pravo na azil uskraćuje osobama koje dolaze iz zemalja Europske zajednice i bilo koje druge zemlje koje su potpisale Ženevsku konvenciju o izbjeglicama. To znači da Kurdi koji stižu u Italiju i koji dobivaju status izbjeglica ne mogu dobiti politički azil u Monacu ili u Njemačkoj.
O odnosu Francuske prema tom pitanju za Radio-Vatikan je govorio dopisnik talijanskoga dnevnika “La Repubblica” Bernardo Valli. On je istaknuo kako je stav Francuske prema mnogo pomirljiviji u odnosu na Njemačku. To se ponajprije može zahvaliti supruzi pokojnoga francuskog predsjednika Francoisa Mitterranda, Danielle Mitterrand budući da je niz godina boravila u Ankari kada je Mitterand obavljao dužnost francuskoga veleposlanika u toj zemlji. Iz toga razdoblja potječu problemi s Ankarom, budući da je Danielle prosvjedovala zbog mučenja i nelegalnih uhićenja kojima su Kurdi bili izloženi od strane turskih vlasti.
O mogućim opasnostima dolaska Kurda u europske zemlje govorio je dopisnik dnevnika “Stampa” Maurizio Molinari. “Postoje dvije verzije. Prvu zagovaraju Organizacije za skrb nad pravima Kurda, koje tvrde da te izbjeglice dolaze s jugoistoka Turske i sa sjevera Iraka, u bijegu od ratnih prilika. Te se organizacije stoga zalažu za davanje političkoga azila kurdskim izbjeglicama. Postoji zatim i verzija turske Vlade koja tvrdi da među tim izbjeglicama postoji i veliki broj pripadnika različitih pokreta za kurdsku nezavisnost, od koji neki pripadaju Kurdskoj radničkoj partiji, koja se u Njemačkoj i SAD-u smatra terorističkom organizacijom. Postoji, stoga, određeni strah da se među izbjeglicama koje traže utočište nalazi i određeni broj onih koji bi mogli izazivati terorističke napade u zemljama u koje dolaze…”, rekao je Molinari.