Split, (IKA) – Proslavu svoje nebeske zaštitnice svetkovinu Velike Gospe, Split je proslavio u ponedjeljak 15. kolovoza tradicionalnim ophodom s Gospinom ikonom, od prvostolnice Sv. Dujma do svetišta Gospe od Pojišana. Početak ophoda označili su zvuci s brodova u splitskoj luci te velika zvona splitske prvostolnice, koja od sedmoga stoljeća nosi naslov Uznesenja Marijina. Ophod i euharistijsko slavlje u pojišanskomu svetištu, koje je također posvećeno Uznesenju Blažene Djevice Marije, uz suslavlje petnaestak svećenika, predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić. Nakon što je mješoviti zbor Gospe od Pojišana otpjevao ulaznu pjesmu, pozdravnu riječ pred desetak tisuća okupljenih vjernika izrekao je gvardijan i upravitelj svetišta fra Drago Vrhovac.

Pridruživši se pozdravima braći kapucinima čuvarima svetišta, nazočnim hodočasnicima iz domovine i inozemstva koji su se okupili u pojišanskom svetištu težaka i ribara te svima onima koji su bili spriječeni doći, nadbiskup Marin Barišić je kazao kako Blažena Djevica Marija posebnu ljubav i pažnju posvećuje braku i obitelji, što svjedoči i događaj iz Kane Galilejske. U tom svjetlu nadbiskup je govorio o Gospinoj posebnoj povezanosti sa zaručnicima, bračnim parovima i obiteljima. “Iz svoga iskustva zaručnice, majke i života nazaretske obitelji, Marija može razumjeti zaručničke neizvjesnosti, psihološke nesigurnosti, strah od odgovornosti i odlaganje odlukâ. A kao majka, i sama je živjela trenutke izgubljenosti, traženja i roditeljske zabrinutosti za svoje dijete. Osobito su joj poznate tolike današnje obiteljske poteškoće – izgnanstva, progonstva i neimaštine. Nisu li sve ovo razlozi Marijinog pohoda Elizabeti i njezine blizine današnjeg susreta s nama i našim obiteljima?” Današnjim bračnim drugovima i obiteljima još je teže biti roditelj, a ni djeci nije lako, ustvrdio je nadbiskup te nastavio: “Obitelj nije ugrožena samo ekonomski – nezaposlenost, mala primanja, podstanarstvo, krediti, već duhovno još i više: gubljenje duhovnih i moralnih vrednota, pravednosti, poštenja, ljubavi, solidarnosti, brige za slabije. Pa čak se ugrožava i sami temelj društva, i brak i obitelj, i materinstvo i očinstvo. A ove vrednote su temelj uspješnog, zdravog i budućnosti okrenutog društva. Zbog toga, toliku pažnju Marija posvećuje braku i obitelji”. U duhu svoga pohoda, brige i solidarnosti sa Zaharijom i Elizabetom, majka Marija sve nas poziva na veću podršku i promociju braka i obitelji, nastavio je mons. Barišić. “Bračna i obiteljska ljubav nipošto nije samo privatna stvar dvaju srdaca koji se vole. Bračna ljubav u sebi nosi dragocjeni princip povezanosti i zajedništva koji je bitan za svako društvo. Njihova osobna ljubav i intimno zajedništvo svojom toplinom hrani sredinu i postaje izvor svjetla u hladnom, individualističkom i potrošačkom mentalitetu. Ljubav bračnog zajedništva po sebi je takva da se širi i po svojoj naravi pozitivno djeluje u svojoj sredini.” Jednako tako, upozorio je nadbiskup, “sukob i mržnja, podjela i rastava negativno utječu na društvo u cjelini. Rastava, naime, u sebi nosi princip razdora, što se itekako negativno odražava i na šire odnose. Nemoguće je sagledati sve posljedice rastave kako za same bračne drugove, tako i za njihovu djecu, te bližu i daljnju rodbinu”. Princip kohezije ili disperzije, to jest povezanosti ili razbijenosti bračne i obiteljske ljubavi, utječe i na društvo. “Najskuplje je društvo i teško izlazi iz ekonomske krize, ukoliko se moralno degradira brak i obitelj. Tada društvo mora trošiti tolika sredstva na liječenje rana na duši i tijelu svojih građana. Stoga nas primjer i briga majke Marije poziva da brak i obitelj, ovu istovremeno najjaču i najranjiviju temeljnu jedinicu društva, stavimo u središte naše zakonodavne, političke, gospodarske, medijske i pastoralne brige.” Osvrnuo se i na lošu demografsku sliku koja čini da bake i djedovi, koji bi to po naravi trebali biti, ostaju neostvareni, kazavši: “Samo onaj narod i društvo ima budućnost u kome djedovi i bake, unatoč svojoj mirovini, nisu nezaposleni, jer su aktivni u odgoju svoje i naše budućnosti!” Premda ponekad pred izazovima suprotnog mentaliteta izgleda mala i nemoćna – jer tama izgleda jača od svjetla, nada je ipak prisutna među nama, naglasio je nadbiskup te je u tom svjetlu pročitao dio pisma koje je nedavno primio od mladoga bračnog para, koji su ponosni na svoje četvero djece. To je pismo nadbiskup nazvao “himnom Lijepoj našoj”.

Govoreći o olujama na uzburkanom moru života nadbiskup je podsjetio na povijest štovanja Gospine ikone, koju su dalmatinski mornari prozvali “Zvizdom mora”. I njih je “Zvizda mora”, kao i engleskog trgovca ljudima – robovima Johna Henry Newtona Juniora, spasila od pogibelji. “O tome nam svjedoče njihovi zavjetni spomeni i zahvale ovdje u našoj crkvi Gospe od Pojišana. A koliki su tek oni koji su u bračnim olujama, na uzburkanom moru zajedništva, doživjeli istu Spasiteljevu milost? Spašenost svoga braka i obitelji, zahvaljujući majci Mariji, Zvijezdi mora. Mnoštvo je onih sretnika koji bi mogli na tom moru života isto za sebe reći: ‘Oživjela je život moj, bijah slijep-izgubljen, a sada vidim'”, kazao je mons. Barišić dodavši da nažalost, postoje i oni brodolomci koji ostaju sami sa svojim problemima, a mentalitet ih podržava egoističnom logikom: „Dok meni ide dobro s tobom, i dok se ja osjećam dobro, bit ćemo zajedno, inače mi ne trebaš!” Kad je čovjek bolestan, onda mu je redovito potrebno liječenje. Bilo bi tragično ako se za njegovu bolest ne bi tražio lijek, već bi lijek bila smrt. Jednako tako, za poteškoće u braku je potrebno tražiti lijek ozdravljenja, a ne liječiti ga smrću-rastavom jer je ona, kako netko reče, poslije biološke smrti najveća bol, svojevrsna smrt u životu čovjeka, kazao je dodavši: “Željeli bismo da naše društvo bude društvo života, a ne smrti.” Splitsko-makarski nadbiskup je potom naglasio da “često ponavljamo da je osoba najbolja i najisplativija investicija za društvo. U tu kategoriju ulazi svakako brak i obitelj, gledajući i kratkoročno i dugoročno. Ako zakonodavno, politički, gospodarski, medijski, pastoralno svi zajedno ne vrjednujemo dovoljno brak-obitelj, svoju temeljnu stanicu i kohezijski princip društva, ne pilimo tek granu na kojoj sjedimo, već i samo stablo života! Kakva je, primjerice, društvena investicija za brak i obitelj radna nedjelja?! Četvrta Božja zapovijed u našem društvu bi trebala glasiti: poštuj brak i obitelj da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji. Nije moguće graditi humano društvo samo zakonima i propisima bez duhovno-moralnih vrednota, inače ćemo uvijek liječiti tek posljedice, a nikada prave uzroke naših kriza i problema”, rekao je u homiliji nadbiskup Barišić.

Na kraju misnoga slavlja pojišanski župnik fra Miljenko Vrabec uputio je riječ zahvale svima koji su pridonijeli ljepoti slavlja. Nakon završnoga blagoslova splitsko-makarskoga nadbiskupa cijeli je vjernički puk zapjevao himnu Lijepoj našoj, a potom i pjesmu Gospi “Zdravo Djevo”, čime je dolično završeno i slavlje, koje je zajedno s procesijom duhovnim poticajima animirao don Ante Mateljan.
Trodnevicu je u pojišanskom svetištu predvodio fra Jure Šarčević. U sklopu priprave za svetkovinu Velike Gospe u svetištu su upriličene Pojišanske glazbene večeri.