Zagreb, 21. 2. 1996. (IKA) – “Katolik u Hrvatskoj” naziv je tribine koju je 20. veljaee priredila Hrvatska udruga Me?unarodnog pokreta katoliekih intelektualaca “Pax Romana”, a održana je u Europskom domu u Zagrebu. Gost te tribine bio je predavae na Katoliekom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu prof. dr. Josip Baloban.
U uvodnom dijelu svog izlaganja prof. Baloban proeitao je Poslanicu Diognetu, apologiju nepoznatog autora iz 2/3 st. upuaenu Diognetu, najvjerojatnije poganinu iz Aleksandrije. U tekstu te poslanice autor opisuje naein života kršaana onoga doba, govori o Isusovu Bogu, opisuje ljubav kršaana prema bližnjemu te naziva kršaane “dušom svijeta”. Na predlošku tog teksta dr. Baloban je usporedio život kršaana iz prvih vremena s vjerniekim životom današnjih kršaana te istaknuo kako bi nam njihovo ponašanje moglo poslužiti kao uzor u našem vjerniekom životu i zalaganju.
Govoreai o tomu da se u Hrvatskoj 76,6% hrvatskih državljanina oeituju kao katolici prof. Baloban je rekao da to ipak ne znaei da je Hrvatska katolieka zemlja ili ateistieka zemlja. Toj neodre?nosti ponajviše pridonose razlieite kategorije vjernika odnosno razlieiti stupnjevi njihove založenosti u životu Crkve. U nastavku izlaganja prof. Baloban je iznio dvije temeljne karakteristike Crkve u Hrvata. Ponajprije obuhvaaenost kršaanstva na ovim prostorima tradicijom, koja onemoguaava ukorijenjivanje kršaanstva u urbanim sredinama, te prijelaz iz socijalistiekog tipa kršaanstva, gdje se crkveni život odvijao na osobnoj, obiteljskoj i društvenoj razini, u demokratski tip kršaanstva koji je omoguaio djelovanje Crkve i na društvenoj razini. Me?utim razlieiti utjecaji koee taj razvoj. Tako npr. društveni i civilizacijski konformizam koji nadjaeava kršaansku posebnost, potom problemi u gospodarstvu, zdravstvu te problemi privatizacije i denacionalizacije gdje je premalen utjecaj vjernika te se u rješavanju tih problema zaobilazi religiozna dimenzija. Zatim tendencija modernog društva da “biti” stoji u podre?anom odnosu prema “imati”, eemu se i sami krašaani teško odupiru. Satelitska televizija tako?er ima snažan utjecaj jer tim putem gledatelj izravno stupa u dodir s visoko razvijenim svijetom i njegovim naeinom života, što kršaanina dovodi u zabunu i nesigurnost, a zasigurno je i jedan od razloga opadanju crkvenosti u svim razmjerima.
Ustvrdivši da veaina kršaana u Hrvatskoj oeituje svoju vjeru samo deklarativano a ne i srcem, prof. Baloban je rekao da se veaina zanima samo za obrednu stranu vjere, odnosno za sudjelovanje u obrednom i bogoštovnom životu Crkve, i to nažalost samo površinski, dok u svakodnevmom životu katolici eesto zanemaruju vjersko znaeenje moralno-etiekog ponašanja.
U posljednjem dijelu svog predavanja dr. Baloban je govorio o dilemama i izazovima s kojim se susreae katolik u Hrvatskoj. O angažiranosti laika u crkvenom životu i dušobrižništvu, o življenju temeljne vjernieke opcije na svim razinama, o kritieko-proroekoj ulozi katolika u Crkvi i društvu.