Bruxelles, (IKA/KTA) – Pod pokroviteljstvom predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza, a pod predsjedanjem Antonija Tajanija, potpredsjednika Europskog parlamenta i odgovornog za međureligijski dijalog, 1. prosinca u Europskom parlamentu u Bruxellesu održan je susret Europskih parlamentaraca o temi “Progon kršćana u svijetu – poziv na akciju”. Među 300 sudionika susreta bili su i vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljić, banjolučki biskup Franjo Komarica i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu vlč. dr. Šimo Maršić. U uvodu Tajani je govorio o općem stanju u svijetu u kojemu i veliki broj kršćana trpi progon te naglasio da je potrebno s riječi prijeći na djela. Sudionike skupa pozdravili su i mons. Jean Kocherols, pomoćni biskup u Bruxellesu i potpredsjednik Vijeća europskih BK, te Christopher Hill, predsjednik Vijeća europskih Crkava. Nakon prikazanog filma o progonu brojnih kršćana u svijetu uz iznošenje konkretnih podataka o njihovoj teškoj situaciji, na skupu su govorili predstavnici Zajednice sv. Egidija te Zaklade papinskog prava “Kirche in Not” (Crkva u nevolji). Istaknuli su da je kršćanstvo najprogonjenija religija na cijelom svijetu te da na Bliskom istoku prijeti opasnost nestanka kršćana, što bi značilo upravo onih koji rade na međureligijskom dijalogu i izgradnji mira. U drugom dijelu susreta o temi su iz vlastitog iskustva govorili kardinal Puljić, dr. Paul Bhatti iz Pakistana, dr. Alganesh Fessaha iz Eritreje i Musa Yaramis, kaldejski svećenik iz Iraka. Na kraju je svjedočila Helen Berhane iz Eritreje, koja je provela dvije godine u zatvoru samo zato što se nije htjela odreći svoje kršćanske vjere. Svi su istaknuli da EU treba prijeći s riječi na djela i zaštititi kršćane koji su progonjeni u svijetu. Zaključne riječi uputio je Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta. Zahvalio je svima na doprinosu i iskreno priznao da se u Europi često podcjenjuje činjenica progona kršćana u svijetu. Naglasio je i da je s posebnom pozornošću čitao izvješće o teškom stanju brojnih katolika, najvećim dijelom Hrvata, prognanih i izbjeglih u BiH tijekom nedavnog rata kao i nakon rata u pojedinim dijelovima BiH, posebno povratnika što vrijedi i za mnoge druge raznih vjera i nacija diljem BiH. Istaknuo je da zaštita vjerskih sloboda vrijedi i za kršćane te da je rješenje u dijalogu utemeljenom na međusobnom poštovanju. Europski parlament će prijeći s riječi na djela, zaključio je Schulz.