U nagovoru vlč. Knežević potaknuo je nazočne na vršenje Božje volje. “Ako ono što činim u svome poslanju, pastoralnom ili drugom radu nije povezano s Bogom Ocem, ako nije na slavu Božju, onda to poslanje nema nikakva smisla, ni vrijednosti. Mogu nešto  činiti sebi na slavu, a mogu i činiti iz ljubavi prema Bogu. Izbor je naš vlastiti”, rekao je, uz konstataciju da kršćani pripadaju Kristu te poručio: “Promijenimo stoga sve ono što u životu zamagljuje taj naš kršćanski identitet – pogotovo svoje riječi i djela – kako bismo uistinu mogli postići spasenje koje nam je Krist obećao, pripravio i ponudio.”

U radnom dijelu susreta nakon uvodne riječi dekana Majića i rasprave o usvajanju zapisnika s jesenske korone, dr. Knežević održao je predavanje o apostolskom pismu Patris corde koje je papa Franjo u prigodi 150. obljetnice proglašenja sv. Josipa zaštitnikom sveopće Crkve, uputio 8. prosinca 2020.

Izlaganje je podijelio u tri točke: upoznavanje lika sv. Josipa na temelju rečenica iz evanđelja i apokrifa; Riječ Božja u životu sv. Josipa te duhovno očinstvo po primjeru sv. Josipa. Podsjetio je da ime toga sveca znači “Gospodin je umnožio, dodao”, te da je bio skroman čovjek, radnik i brižni čuvar Sv. obitelji, a svoj je zemaljski život završio prije početka Isusova javnog djelovanja.

Među mnogim apokrifima predavač je izabrao sliku iz Jakovljeva protoevanđelja – da je Josipov štap procvjetao kada je došao za zaručnika Blaženoj Djevici Mariji. I ta je legenda preuzeta u najčešćem prikazivanju toga sveca u Crkvi. Iz evanđeoskih izvještaja dr. Knežević istaknuo je kako sv. Matej naziva Josipa “pravednikom” – a to je odlika, kako je objasnio, koja će ga pratiti cijeli život.

U kontekstu duhovnoga očinstva Gospina Zaručnika, predavač je ukazao da je riječ o svecu koji se stavio u službu cjelokupnog ljudskog plana i nije sumnjao ni onda kada mu je Bog govorio kroz snove. Iz njegova života valjalo bi, kako je potaknuo, preuzeti životni stav prepustiti se volji Božjoj. Jer “duhovni put Sv. Josipa nije put objašnjavanja nego prihvaćanja”, naglasio je vlč. Knežević.

Uslijedila je kratka rasprava o predavanju te su župnici nakon stanke dogovorili raspored preduskrsnih velikih ispovijedi u sarajevskim župama. Također, dali su prijedloge o dekanatskoj vizitaciji u 2021. i raspravili o tekućim problemima i izazovima u s kojima se susreću u pastoralu, poglavito u doba koronavirusa.

Na kraju je dogovoreno da jesenska korona, ukoliko ne bude nepredviđenih okolnosti, bude održana u rujnu ili listopadu u NCM-u Ivan Pavao II. Susret je završen dekanovom završnom riječju, molitvom i zajedničkim objedom u blagovaonici Centra za mlade.