Promemorija biskupa Perića visokom predstavniku Ashdownu

Mostar, (IKA) – Mostarski biskup Ratko Perić uručio je na susretu u Biskupskome ordinarijatu u Mostaru 23. siječnja visokom predstavniku u BiH lordu Paddyu Ashdownu promemoriju o gradskome preustroju Mostara. Kako se u promemoriji navodi, ona visokome predstavniku želi iznijeti stav Biskupskoga ordinarijata u Mostaru o tome pitanju, a sadrži i peticiju u kojoj se taj dužnosnik poziva da se u svojoj konačnoj odluci vodi “načelima istine, pravde i mira, odnosno autentične demokracije”.
Spominjući kako se u posljednje vrijeme Mostar od strane raznih predstavnika međunarodne zajednice u BiH navodi kao “bolesno tkivo”, biskup Perić ističe kako je toga tkiva u gradu bilo i prije dolaska međunarodne zajednice, koja u Mostaru sada “daytonski modelira i neprestano revizionira”. Prvo takvo “bolesno tkivo”, po riječima biskupa, je činjenica da u stotinu godina uprave gradom i općinom, tj. od 1890. do 1990., “Hrvati, koji su između tri nazočna naroda imali uvijek kakvu-takvu većinu, nisu imali mogućnosti imati gradonačelnika iz svoga nacionalnoga biračkog tijela više od tri-četiri godine”. Drugo tkivo bio bi “lažni preustroj gradskih četvrti” iz 1953., kada su neke od tih četvrti naprosto nestale pa se, sukladno tome, lažno brojilo stanovništvo sve do posljednjega popisa. Biskup, nadalje, navodi kako je prema “stvarnom” stanju svih stanovnika iz nacionalnih skupina bilo nešto više nego prema “službenom” brojenju, “ali Hrvata je u “službenoj” statistici blizu 11.000 manje”. Tako mostarski biskup navodi kako je prema popisu iz 1991. u gradu Mostaru Hrvata 21.795 dok ih je stvarno bilo 32.600; Muslimana je bilo 25.929, a stvarno 28.169; Srba 14.142, a stvarno 17.287, dok je ostalih bilo 13.999, a stvarno 15.074. “Tu crnu rupu nitko ne začepljuje, niti to bolesno tkivo itko zalječuje, nego se samo dijagnosticira”, upozorio je biskup Perić.
Upućujući visokome predstavniku peticiju biskup Perić spominje da se prema “Daytonskome tkivu” Mostar neprestano uzima kao “paradigma bolesti, nereda i nepravde u BiH” i navodi kako postoji dokument koji takvo gledanje stvari pravno ne potvrđuje. Spominje zatim kako je Banja Luka prema popisu iz 1991. imala nešto preko 50% srpskoga stanovništva, a danas ima preko 90% Srba, što bi bilo neko “metastazirano tkivo” od oko 40% nastalog na štetu hrvatskoga i muslimanskoga življa. Biskup se pita kako to da Sarajevo, o kojemu je također potpisan posebni sporazum, kao i o Mostaru, ne ulazi u Daytonski sporazum, a po popisu iz 1991. imalo je više od 50% muslimanskoga stanovništva dok ga danas ima više od 90%. “To se Vas kao Visokoga predstavnika u BiH apsolutno ništa ne tiče. Vi, nažalost, kažete da niste kompetentni za to, kao da je Banja Luka u Velikoj Britaniji, a Sarajevo, iz kojega upravljate ovom zemljom, u Maloj Aziji. Vi ste jedino zaduženi i kompetentni za grad Mostar, koji i danas, kao i kroz stotinu proteklih godina ima hrvatsku većinu, i kompetentni ste da ovdje donesete definitivno rješenje i izliječite bolesno tkivo”, piše biskup Perić, napominjući kako će se većina hrvatskoga pučanstva složiti da Mostar “može i treba biti jedinstven grad” te da ne treba “suvišnih paralelizama”. “Ali da treba dokinuti tu stalnu i stabilnu hrvatsku većinu u gradu i ne poštovati demokraciju kao vladavinu većine, to je, poštovani gospodine Visoki predstavniče, stvaranje novoga “bolesna tkiva”, otvaranje novih “crnih rupa” i proglašenje grada Mostara “posebnim slučajem” – neizlječivim bolesnikom na Neretvi!”.
Navodeći kako ponuđenim rješenjem za reguliranje izbornoga sustava za Gradsko vijeće Hrvati nisu zadovoljni i kako ta rješenja nisu pravno održiva, mostarski biskup kaže: Ponuđenim prijedlogom da svaka sadašnja općina daje jednak broj vijećnika, bez obzira na njezin “stvarni” ili “službeni” broj stanovnika u gradu, ili se želi zadržati podijeljenost grada i ostaviti mogućnost stalne svađe u Vijeću da se ne bi grad slučajno razvijao i funkcionirao kao cjelina, ili se na neprihvatljiv i nedemokratski način želi ne samo ograničiti, nego i spriječiti demokratska volja eventualne hrvatske većine u Gradskom vijeću na listopadskim izborima, premda su predviđeni i ustavno regulirani mehanizmi zaštite vitalnog interesa i jamstva da nijedan građanin neće biti zapostavljen. Navodeći brojne probleme koje vidi u djelovanju visokoga predstavnika, osobito mu predbacuje što demokratsko izražavanje putem referenduma o tome jesu li Hrvati za to da grad Mostar bude jedna općina i jedna izborna jedinica, predviđenog za 25. siječnja, taj dužnosnik ocjenjuje kao opasan i beskoristan posao, a u provođenju svojih namjera služi se zastrašivanjem i uravnilovkama. Biskup Perić vjeruje kako lord Ashdown želi dobar i siguran život svakom građaninu, ali ne vjeruje “da to želite na račun hrvatske većine građana Mostara”. Stoga mostarski biskup zaključuje: “Želio bih vjerovati da ćete u ovom pitanju imati i političke hrabrosti i europske mudrosti da se opredijelite za pravedno i demokratsko rješenje”.