Trogir, (IKA) – Štovatelji bl. Augustina Kažotića, biskupa zagrebačkog i lucerskog, rodom iz Trogira, svečano su 3. kolovoza proslavili njegov spomendan. U crkvi blaženikova svetišta uz samostan Sv. Dominika u Trogiru prijepodnevnu misu predvodio je prior dominikanskog samostana fra Veseljko Begić. Središnje misno slavlje s procesijom u večernjim satima predvodio je dominikanski provincijal fr. dr. Anto Gavrić u koncelebraciji s dekanom Trogirskoga dekanata don Pavom Piplicom i samostanskim starješinom fr. Veseljkom Begićem.
Nakon molitve krunice i pjevanih litanija te ophoda s blaženikovim moćima po klaustru dominikanskog samostana u misno slavlje uveo je fr. Anto Gavrić. “Svjestan sam da ga je teško nasljedovati: učenog dominikanca, koji studira na tada najpoznatijem sveučilištu, u Parizu, propovjednika i predavača, brižnog pastira – biskupa zagrebačkog i lucerskog, uglednog teologa na papinskom dvoru Avignonu, koji se uključuje u važne rasprave o siromaštvu Krista i apostola te u pitanjima praznovjerja i pokrštavanja slika. Sveci su ‘svježina svijeta’, jer su u svakoj riječi, u oku, pri svakom susretu sa stvarima i bićima pronalazili nešto sasvim novo. Pojava bl. Augustina, znak je Božjeg angažmana u povijesti ljudskoga roda”, istaknuo je provincijal govoreći o ljudskoj i svetačkoj veličini prvoga hrvatskog blaženika. Kod svetaca posebno privlači nešto što je malo kasnije talijanski književnik Dante Alighieri, suvremenik i poznanik Kažotićev, rekao svojoj Betrice: ‘Misliš da bih tražio tvoga Boga da ga nisam vidio u tvojim očima’. Ono što privlači kod svetaca jest njihov pogled, pogled koji govori o njegovu bogatstvu Bogom. U njegovu pogledu može se osjetiti Božju ljubav, suosjećanje i dobrotu. I teško je izbjeći takav pogled koji zadire u dubinu srca i ljudskoga bića. Pogled koji ne osuđuje, ne prigovara, ne mrzi, nego pogled koji voli, prašta, prihvaća, podiže, hrabri… Kristovski pogled. O brižnom pogledu Augustina Kažotića svjedoče njegovi suvremenici i životopisci. O brižnom pastirskom pogledu svjedoče i uspjesi i obnove što ih je blaženik uspio ostvariti i u Zagrebu i u Luceri u Italiji”, rekao je fr. Anto, te istaknuo prioritete Augustinova života. “Augustin je uvjeren da je čovjek, kršćanin, najprije slušatelj i osluškivatelj. Osluškivati najprije Boga i njegov plan sa svakim od nas – a zatim osluškivati potrebe svijeta i svakoga čovjeka kojima smo poslani. To ističe i dominikansko geslo: ‘razmišljati i plodove svoga razmišljanja prenositi drugima’, geslo koje potječe od sv. Tome Akvinskoga, Augustinova učitelja. Premda Kažotić nije izravno slušao Tomina predavanja, Tomin duh i nauk bio je prisutan na Pariškom sveučilištu na kojem je Kažotić studirao. Bl. Augustin Kažotić nam je utor i poziv jer se i u našem društvu sučeljavamo s različitim oblicima nepravde. Augustinov život i primjer potiču da budemo uz one koji nepravedno trpe, da se zauzimamo za socijalnu pravdu, dostojanstvo ljudske osobe i očuvanje okoliša – ukazavši koliko je bl. Augustin Kažotić aktualan i u naše vrijeme, fr. Anto Gavrić na kraju je upozorio da je bl. Augustin Kažotić putokaz Crkvi i narodu. Neka nas duh Augustina Kažotića uvijek potiče da u sebi razvijamo one značajke koje su krasile njegov lik: poniznost, blagost, dobrotu, osjećaj za pravdu, tako važnu socijalnu pravdu u našem društvu, apostolsku revnost, vjernost Crkvi i ljubav prema svome narodu, zaključio je dominikanski provincijal.
Misnom slavlju odazvao se trogirski vjernički puk iz svih gradskih župa, a potomci plemićke obitelji Kažotić, danas obitelji Kazoti, od kojih jedna živi u Karlovcu, druga u Kaštel Lukšiću i tri u Trogiru, uz spomendan njihova blažena pretka svake godine prigodnim darom daruju dominikanski samostan, a ove su godine priredili domjenak.