Požega, (IKA) – Blagdan bl. Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika, drugog zaštitnika Požeške biskupije, svečano je proslavljen 10. veljače u crkvi Sv. Lovre u Požegi. Misno slavlje predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić, u zajedništvu s domaćim biskupom Antunom Škvorčevićem, kanonicima požeškog Stolnog kaptola sv. Petra, svećenicima iz župa Katedralnog arhiđakonata te svećenicima iz središnjih biskupijskih ustanova.
Biskup Škvorčević u pozdravu je rekao da su se okupili u požeškoj drevnoj crkvi Sv. Lovre „kako bismo se spomenuli 58. obljetnice smrti zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Alojzija Stepinca, o 20. obljetnici njegova proglašenja blaženim”. Podsjetio ih je da je “papa Ivan Pavao II. 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici tijekom svečanog čina proglašenja Alojzija Stepinca blaženim, prepoznao u njegovu progonu, nepravednoj osudi i mučeništvu na neki način sažetu i oličenu hrvatsku trinaeststoljetnu povijest te ga nazvao našim najsvjetlijim likom”. Biskup je ustvrdio je da su bl. Alojzije Stepinac, koji je kao zagrebački nadbiskup bio pastir vjernika i na području današnje Požeške biskupije, i sv. Ivan Pavao II., njezin utemeljitelj, dvojica velikih i svetih ljudi koji su ugrađeni u zajedništvo požeške mjesne Crkve, a njezini vjernici stavljeni u sasvim poseban duhovni odnos prema njima. Podsjetio je nazočne da je, tek nešto više od mjesec dana nakon Alojzijeva proglašenja blaženim, u oltar crkve Sv. Lovre ugrađen dio njegova smrtnog tijela, o on izabran za drugog zaštitnika te crkve i Požeške biskupije, te je na taj način crkva Sv. Lovre postala središtem biskupijskog iskazivanju poštovanja, čašćenja i zahvalnosti mučeniku Alojziju za njegovo svjedočanstvo Bogu, Crkvi i svome narodu.
U homiliji biskup Rogić pozvao je vjernike da se uteknu blaženikovu zagovoru i da ga zamole da im od Boga isprosi milost da budu svjedoci u ovom vremenu, da im Bog podari snagu vjere da mogu moliti za svoje neprijatelje, kako bi u našoj Domovini porasla sloga i briga za opće dobro svih ljudi. Osvrnuvši se na rasprave koje se i danas vode o Stepincu, biskup Rogić prisjetio se da je fra Bonaventura Duda na jednim duhovnim vježbama rekao kako ga je strah da će Hrvati, kao tolike svoje druge velikane, zaboraviti i Stepinca, kad jednom bude proglašen svetim. U tom smislu naslutio je da se u Božjem planu sva polemika oko proglašenja kardinala Stepinca svetim u posljednje vrijeme i odgađanje njegova proglašenja svetim možda događa upravo zato da ga ne bismo olako zaboravili, da bi nam još više zasvijetlio njegov primjer, da još više molimo njegov zagovor, i da svoje savjesti izgrađujemo na evanđeoskim temeljima, kako je to on činio. Jednom riječju, da ga bolje upoznamo i vjernije nasljedujemo u dva vrhunca ljubavi, a to su spremnost na žrtvu i praštanje. Biskup Rogić rekao je nazočnima „da nam blaženi Stepinac i danas poručuje da čvrsto stojimo u Gospodinu, i da jedino na tom temelju možemo graditi bolju budućnost na zemlji, i blaženu vječnost na nebu”.
Na završetku slavlja biskup Škvorčević zajedno sa svim nazočnima izmolio je molitvu bl. Alojziju Stepincu, drugom zaštitniku Požeške biskupije. Zahvalio im je što su u slavlju očitovali svoju dušu koja vjeruje Bogu, u njega se ufa i njemu se nada. Zahvalio je učenicima Katoličke osnovne škole u Požegi na sudjelovanju i pjesmi. Zahvalio je biskupu Rogiću što je predvođenjem ovog slavlja posvjedočio koliko su Požega i Šibenik, „zemljopisno doduše ponešto udaljeni, blizu jedni drugima i međusobno povezani onom vjerom, nadom i ljubavlju koju Isus Krist snagom svoga Duha u nas ulijeva, i na taj način produbio zajedništvo dviju mjesnih Crkava, požeške i šibenske”. Biskup Rogić zahvalio je biskupu Škvorčeviću na pozivu da predvodi slavlje i na taj način poveže sjever i jug, Požegu i Šibenik, grad prvoga proglašenog hrvatskog sveca Nikole Tavelića, te ga je već sada pozvao na proslavu 50. obljetnice njegove kanonizacije koja će se održati u Šibeniku 2020. godine.