Pula, (IKA) – U pulskoj crkvi Majke Božje od Milosrđa, ili kako je žitelji Pule češće zovu, u crkvi Misericordiae, filijalnoj crkvi katedralne župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, proslavljen je 10. listopada blagdan Majke Božje od Milosrđa. Do sada se uobičajeno obilježavao druge nedjelje listopada, no od ove je godine odlučeno da to, neovisno o danu u tjednu, bude točno 10. listopada, na dan kada se na tome mjestu, kako se vjeruje, Majka Božja ukazala 1383. godine.
Dobrodošlicu koncelebrantima i vjernicima na početku je izrazio župnik domaćin Rikard Lekaj.
Misno slavlje predvodio je vlč. Josip Kolega, duhovnik pulskog Biskupijskog misijskog sjemeništa „Redemptoris Mater”, a koncelebrirali su vlč. Due Balabani iz Prizrenske biskupije, dugogodišnji misionar u albanskoj katoličkoj misiji u Hrvatskoj, preč. Željko Staver, kanonik pokorničar pulskog Stolnog kaptola sv. Tome apostola, fra Đuro Vuradin, gvardijan samostana sv. Franje, koji se nalazi na području katedralne župe te Mauro Boccadoro, župni vikar katedralne župe.
Predslavitelj je u homiliji naglasio kako je milosrđe način kako Bog, poput slike o lončaru iz Jeremijine knjige, oblikuje svoj narod i svakoga pojedinca. On nas oblikuje darom života, i providnošću svim darovima u životu. Božje oblikovanje na taj način ne oduzima križ, ali čini od nas bolje ljude. Majka Božja savršen je uzor milosrđa. Ona, kao i sveci, da bi mogli iskazivati milosrđe i sami su nošeni milosrđem, rekao je predslavitelj.
Istoga dana je proslavljen i Dan Mjesnog odbora Stari Grad. U jutarnjim satima slavljena je misa na kojoj su sudjelovala djeca iz Osnovne škole Centar, koja se nalazi odmah nadomak crkve, a to je posljednji put tako bilo prije točno 70 godina, kada se škola još zvala Scuola elementare „Dante Alighieri”, spomenuo je župnik prigodom završnih zahvala. Naglasio je kao je Pula nekada imala veoma bogatu gradsku vjersku tradiciju, s procesijama gradskim ulicama i slično, no to se većim dijelom izgubilo promjenom strukture stanovništva nakon II. svjetskog rata, kada su mnogi izbjegli ili bili primorani otići. Izrazio je želju da se barem ponešto od tih lijepih vjerskih tradicijskih događaja u narednom razdoblju obnovi.
Crkva Gospe od Milosrđa u Puli izgrađena je 1338. a proširena 1447. godine. Na pročelju ima reljef Marije Zaštitnice. Od 1453. godine i odluke biskupa Mojsija Buffarellija tu su samostan imali augustinci pustinjaci. Godine 1780. napustili su ga, ukinut je 1814. premda se spominje još 1800. godine. Crkvi je bila pridružena Bratovština opasanih Gospinim pojasom. Crkva je oštećena u požaru 1858. godine nakon čega je pregrađena i obnovljena. Ima lijepo oblikovanu i reljefom ukrašenu kamenu kustodiju s drvenim vratašcima. U crkvi je nekoć postojao oltar sv. Nikole Tolentinskog i oltar sv. Tome iz Villanove, zapisano je u podacima koje o toj crkvi donosi Ivan Milotić u knjizi „Crkva u Istri”. Na stubištu župnog stana katedralne župe postoje projektni nacrti za crkvu Misericordiae, nastali krajem 19. stoljeća, prema kojima je crkva kako ju danas vidimo trebala biti tek prezbiterij i početak središnje lađe veličanstvene trobrodne crkve, višestruko veće od sadašnje, i koja se trebala prostirati preko cijelog Danteova trga, no taj projekt nikada nije zaživio.