Varaždin, (IKA) – Varaždinska biskupija proslavila je svog nebeskog zaštitnika na blagdan sv. Marka Križevčanina u petak 7. rujna. Misno slavlje u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu sa svećenicima Varaždinske biskupije.
U propovijedi je biskup Mrzljak rekao kako počinje nova školska i pastoralna godina za sve one koji obavljaju službe koje su im povjerene. U tom novom razdoblju kršćani će se oslanjati na nešto suprotno – na ono staro, i to na one stalne i vječne vrijednosti koje ne podliježu promjenama. Podsjetivši kako su svećenici mjesne Crkve uoči Godine vjere na svojim mjesečnim susretima nazočni predavanjima posvećenima održavanju II. Vatikanskog sabora, važnog događaja u povijesti Crkve i svijeta, biskup je istaknuo kako se na tom Saboru također raspravljalo o tome što bi trebalo promijeniti a što zadržati, na koji način nešto staro predstaviti kao novo, odnosno kao uvijek vrijedno i neprolazno, te na koji način predstaviti Crkvu svijetu u kojem živi.
Kada danas slavimo sv. Marka Križevčanina prisjećamo se da je i on bio među onima koji su svjedočili upravo te neprolazne vrednote, pa i po cijenu vlastitog života, svjesni da su upravo te vrijednosti smisao života, rekao je biskup. Istaknuvši da i danas te vrijednosti nailaze kod nekih na suprotstavljanje, ali nailaze kod mnogih i na prihvaćanje, kazao je da se članovi Crkve trebaju preispitati na koji ih način prenose, odnosno propovijedaju, navješćuju i svjedoče, budući da je svaki kršćanin i čovjek svjedok onih vrednota koje živi. Kršćani su pozvani biti svjedoci kršćanskih vrijednosti i nastojati ih prenijeti kao nešto vrijedno i dobro. U tom duhu gledamo i vjeronauk i župnu katehezu kao knjigu kršćanskog života koju prenosimo novim naraštajima želeći da i oni spremno prihvate Božju Riječ, poput biskupijskog zaštitnika sv. Marka Križevčanina te Male Gospe, koji su prihvatili Božju Riječ i Božju volju. Neka nam te trajne i neprolazne vrijednosti budu temelj u životu i novom razdoblju koje započinjemo, zaželio je biskup Mrzljak.

Prije mise održan je u dvorani Biskupskog ordinarijata redoviti mjesečni susret svećenika mjesne Crkve, na kojem je o temi “Moj doživljaj II. vatikanskoga Koncila” govorio prof. dr. mons. Ivan Golub, počasni kanonik Varaždinsko-čazmanskoga kaptola.
Prof. Golub zahvalio je što je pozvan kao svjedok Koncila koji je započeo prije 50 godina. Drugi vatikanski koncil bio je iznenađenje, a nekima i zaprepaštenje kad ga je navijestio papa Ivan XXIII., koji je jednim uhom poslušao glas Božji u sebi, a drugim uhom ritmove svoga vremena. U tome je možda tajna njegova saziva Koncila, rekao je predavač koji je u to doba boravio na studiju u Rimu. Budući da je nazočio otvorenju Koncila 11. listopada 1962. godine u bazilici sv. Petra, iznio je svoje dojmove o Papinu govoru, u kojem je Sveti Otac istaknuo da Crkva donosi novo doba koje su nazivali proljećem Crkve. Crkva čuva svoj poklad vjere, ali traži nove oblike i nove govore u novom ruhu, naglasio je Papa u govoru kojeg je prof. Golub poslušao, kako je rekao, toga velikog i potresnog dana. U nastavku se prisjetio nekih zgoda i anegdota koje oslikavaju ozračje tog vremena. Upitavši se na kraju koji su bili plodovi Koncila, rekao je da su to Crkveni dokumenti, poput Konstitucije o svetoj liturgiji koja uvodi narodni jezik u liturgiju. Konstitucija o Crkvi postavlja Crkvu kao misterij, a Konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu istaknula je da je zajednica kršćana povezana s ljudskim rodom i ljudskom poviješću. Konstitucija o božanskoj objavi govori o dva izvora: predaji i Svetom Pismu, koji su međusobno povezani i združeni te sačinjavaju jedan sveti poklad Božje riječi koji je povjeren Crkvi. Od dekreta istaknuo je Dekret o ekumenizmu koji naglašava da se crkvenost proteže dotle dokle ide krštenje. Time je priznata temeljna crkvenost svim kršćanima, a potpuno zajedništvo je tek u euharistiji, rekao je prof. Golub. Kao plodove Koncila u Hrvatskoj istaknuo je početak izlaženja Glasa s Koncila, uvođenje narodnog jezika u liturgiju, zagrebačku Bibliju, obnovu sjemeništa i drugo. Vatikanski koncil bio je prihvaćen uz manja opiranja, rekao je prof. Golub koji se iz Rima vratio ne samo s diplomama, nego upravo s oduševljenjem Drugim vatikanskim koncilom. Bilo je to vrijeme crkvenog buđenja i preporoda koje se nastavlja novom evangelizacijom. Može se reći da se II. Vatikanski koncil realizira i danas novom evangelizacijom, zaključio je predavač.
Voditelj susreta kancelar mons. Antun Perčić na susretu je svećenicima iznio obavijesti o proslavi 15. obljetnice Varaždinske biskupije 30. rujna, zahvalnom hodočašću u Rim, biskupijskom kalendaru, te aktivnostima Ureda za crkvenu glazbu.