Proslava Gospe Žalosne u Murinama
Proslava Gospe Žalosne u Murinama
Umag (IKA )
Umag, (IKA) – Svečano koncelebrirano misno slavlje o svetkovini Gospe Žalosne u Murinama u ponedjeljak, 15. rujna, predvodio je porečki i pulski biskup u miru Ivan Milovan, a koncelebrirali su generalni vikar Biskupije mons. Vilim Grbac, umaški župnik preč. Rudi Koraca te više svećenika iz okolnih župa. “Danas smo se ovdje okupili na proslavu Gospe Žalosne, blagdana koji je već postao tradicionalan u Murinama, gdje ljudi rado dolaze jer osjećaju nešto zajedničko s njezinom patnjom, i da proslavimo dvadeset godina postojanja ovoga zdanja, ovog pastoralnog centra Gospe Žalosne”, rekao je upravitelj pastoralnog centra vlč. dr. Josip Grbac u uvodnom obraćanju.
Podsjetio je na vrijeme izgradnje, pročitavši tekst povelje koja je položena u temelje crkve: “Godine Gospodnje 1992., dana 6. rujna, u Murinama (Umag), dok je na čelu Katoličke Crkve bio papa Ivan Pavao II., na čelu mjesne Crkve biskup Antun Bogetić, dok je predsjednik Republike bio dr. Franjo Tuđman, župnik u Umagu vlč. Sergije Jelenić, župni vikar vlč. Vjekoslav Sloković, predsjednik Skupštine općine Lucijan Benolić, predsjednik Izvršnog vijeća Roberto Bradić, bi postavljen i blagoslovljen ovaj kamen temeljac crkve Majke Božje Žalosne kao spomen na 1954. godine porušenu istoimenu crkvu u gradu Umagu”. Nadam se da će taj kamen temeljac u budućnosti donositi još više ploda, dodao je vlč. dr. Grbac.
“Danas, o blagdanu Majke Božje Žalosne na poseban nam je način pred očima Marija koja je bila dionica ljudske patnje kroz koju svi djelomično prolazimo. Tako da je kršćanska tradicija naziva Majkom Božjom ‘suotkupiteljicom’, jer je dala veliki doprinos našem spasenju. Dok tradicionalna kršćanska teologija i pobožnost gledaju Mariju u njezinoj veličini, kao Majku Božju Bezgrešnu, Kraljicu, uznesenu na Nebo, nakon II. vatikanskog koncila jedan je novi naglasak stavljen na njezin lik, više se želi istaknuti ono jednostavno, obično, ono po čemu je Majka Božja jednaka nama svima, a to su svakodnevne obaveze i nošenje briga i tereta života”, pojasnio je biskup u propovijedi, dodavši da je Ona imala od Boga posebne privilegije, ali sve je imalo i svoju cijenu, u velikim bolima koje je proživljavala prateći kroz život svoga Sina. Majku Božju nazivamo i žena vjernica i posebno nam je bliska jer se morala probijati kroz poteškoće života, njezin se život odvijao u hodu vjere, rekao je biskup. Blažena Djevica Marija je u životu sazrijevala u vjeri. I za bl. Miroslava Bulešića čitamo da je u sjemenišnim godinama sazrijevao u vjeri. I mi smo pozvani na takvo sazrijevanje, istaknuo je biskup. Majka Božja je kroz razne životne poteškoće, kroz kušnje i boli, koje nije u potpunosti razumjela, prolazila noć vjere, no ustrajala je u svojoj vjeri, poput Abrahama, nadala se protiv svake nade. Stoga nam je uzor da i mi ustrajemo u zapovijedima ljubavi: ljubiti Boga i bližnje, jer, istaknuo je biskup Milovan, čovjek je stvoren za služenje u ljubavi, ili, rekli bismo suvremenim izrazom, kodirani smo za činiti dobro. Spominjući se našeg najmlađeg blaženika, bl. Miroslava Bulešića, svećenika i mučenika, čovjeka s ovoga područja i našega vremena, biskup je istaknuo da je on, jačan trajno snagom vjere, živio dnevno za dobro ljudi, služeći dnevno Bogu i ljudima, a na kraju je mučeništvo bilo kao jedan pečat na taj kvalitetni život.