Zagreb, (IKA) – U grkokatoličkoj konkatedralnoj crkvi u Zagrebu svečano je 11. svibnja proslavljena svetkovina svete braće Ćirila i Metoda, slavenskih vjerovjesnika, zaštitnika Europe i naslovnika grkokatoličke konkatedralne crkve i župe. Slavlje je počelo u petak, predvečerje svetkovine, kada je služena Velika večernja s litijom koju je predvodio križevački vladika Nikola Kekić. Prema bizantskoj obrednoj tradiciji svaki se novi dan počinje liturgijski slaviti Večernjom uočnicom, ravnajući se prema staroj kršćanskoj i židovskoj tradiciji. Na velike blagdane Večernja ima posebna obilježja kao što je litija – svečana molitva s blagoslovom kruha, vina, ulja i sjemenja, što se obavlja nasred hrama.
Svečanu arhijerejsku liturgiju ujutro je predvodio biskup Kekić a suslužili su o. Mile Vranešić, žumberački vikar, dr. Zvonimir Kurečić, arhimandrit marčanski, zagrebački kanonik mons. Stanislav Vitković, koji je i propovijedao te svećenici Žumberačkog vikarijata. Liturgiju je pjevao Ćirilo-Metodov kor u muškom sastavu pod ravnanjem mo Igora Kosa. Evanđelje se po tradiciji navijestilo simultano na grčkom, ukrajinskom i hrvatskom jeziku. U propovijedi mons. Vitković istaknuo je ulogu svete solunske braće Konstantina-Ćirila i Metoda koji su slavenskim narodima donijeli ne samo kršćansku vjeru već s njome i kulturu, prevevši s grčkog i latinskog biblijske i liturgijske tekstove na njihov jezik te tako udarili temelje vjerskoj i kulturnoj povijesti slavenskih naroda. Dalekosežnost i duhovno-civilizacijsku vrijednost njihova djela počastio je blaženi papa Ivan Pavao II., proglasivši ih zajedno sa svetim Benediktom suzaštitnicima Europe. U ovoj Godini vjere, koja se poklapa s 1150. obljetnicom početka djelovanja svete braće Ćirila i Metoda među Slavenima, osobito se ističe njihov primjer vjerovjesništva. “Hoće li, kada ponovno dođe, naći vjere na zemlji – pitao se Isus, a i mi danas, nakon toliko stoljeća propovijedanja Evanđelja u svijetu. Gdje je ta vjera, osobito u ovoj našoj današnjoj Europi koja i načinom života i zakonodavstvom ide protiv Božjega zakona? Nema tog zakona koji bi bio dobar za čovjeka ako je protivan Božjem zakonu, premda bio izglasan i prihvaćen. Jer, ni čovjeka ni ljudsko društvo ne može konačno usrećiti. To može samo Bog”, naglasio je propovjednik. Na kraju liturgijskog slavlja otpjevano je “mnogoljestvije” za papu Franju, metropolita Josipa, vladiku Nikolu, svećenstvo, okupljene vjernike i “sve kršćane”, kako je običaj na posebnim slavljima te su svi nazočni “mirstvovani” tj. pomazani svetim uljem, posvećenim na Večernjoj. Grkokatolička eparhija križevačka jedinstvena je u Crkvi u Hrvata jer kao eparhija (biskupija) bizantskoga obreda utjelovljuje “drugo plućno krilo”, tj. ono istočno, kako je volio govoriti blagopokojni papa Ivan Pavao II. i kao takva ima jedinstveno i dragocjeno mjesto, a zajedno s hrvatskom glagoljaškom tradicijom, uprisutnjuje upravo vjersko-kulturnu baštinu koju su započeli sveta braća braća Ćiril i Metod.