Split, 8. 5. 1996. (IKA) – Sveeanim ophodom oko povijesne jezgre Splita, te sveeanim misnim slavljem ispred splitske katedrale koje je u zajedništvu sa splitsko-makarskim nadbiskupom Antom Juriaem, biskupima i sveaenicima predvodio banjolueki biskup Franjo Komarica splitski vjernici proslavili su blagdan svoga zaštitnika sv. Dujma u utorak 7. svibnja.
Velieanstvenim doeekom biskupa Komarice splitski su vjernici pokazali kako upravo u banjoluekom biskupu i njegovu mueeništvu prepoznaju mueeništvo svoga zaštitnika sv. Dujma, kojeg je Dioklecijan dao pogubiti samo jer je bio vjernik, jer je ljubio Boga i Kristovu Crkvu.
Pozdravljajuai okupljeno mnoštvo vjernika, splitsko-makarski nadbiskup Ante Juria posebno je pozdravio biskupa Komaricu te zatima zadarske nadbiskupe Marijana Oblaka i Ivana Pren?u, šibenskog biskupa Sreaka Badurinu, dubrovaekog biskupa Želimira Puljiaa, braeko-hvarsko-viškog biskupa Slobodana Štambuka, kotorske biskupe Iliju Janjiaa i Ivu Gugiaa, pomoanog splitskog biskupa Marina Barišiaa, poreeko-pulskog biskupa Antona Bogetiaa, mostarsko-duvanjskog biskupa Ratka Periaa, provincijala franjevaeke provincije Presvetog Otkupitelja dr. fra Pavla Žmiru, izaslanika sarajevskog nadbiskupa dr. Marka Josipoviaa, elanove splitskog i makarskog kaptola, sve sveaenike, redovnike, redovnice, bogoslove, sjemeništarce, nazoene ministre, veleposlanike, saborske zastupnike, predstavnike gradova prijatelja, župana Krunu Peronju, gradonaeelnika Nikolu Grabiaa, poglavarstvo grada i županije, elanove Hrvatske vojske i policije, majke poginulih hrvatskih branitelja, elanove Hvidre, predstavnike ostalih vjerskih zajednica u Splitu.
Biskup Komarica je u propovjedi, kojom je pozvao na dobrotu, mir i praštanje te molitvu za neprijatelja, pohvalio Spliaane u njihovoj velikoj vjeri u Krista i svoga zaštitnika sv. Dujma, te im zahvalio na svim dobroeinstvima i brizi koju su iskazali, ne samo prema njemu, vea i spram njegove biskupije banjolueke i njegovih vjernika. On je tako?er istakno kako mueeništvo sv. Dujma, unatoe mržnji koja se širi sredstvima javnog priopaavanja i zlu koje se doga?a na podrueju nekadašnje Jugoslavije, daje nadu Crkvi u Bosni i Hercegovini, jer njegova smrt i današnje štovanje upravo na mjestu njegova pogubljenja, na mjestu na kojem je Dioklecijan pomislio da je zauvijek ugasio i zatro katolieku vjeru, pokazuje kako zlo koje se nanosi nije vjeeno. Povijesni tijek pokazuje kako nitko nije nekažnjeno drugome nanio zlo. “U svakom vremenu crkvene povijesti bilo je i ima svjedoka Kristove ljubavi, Kristovog opraštanja, Kristovog milosr?a. I u ovo naše vrijeme Bog je dao Crkvi u našem hrvatskom narodu, a preko te Crkve u našem narodu i našim susjedima, ali i našoj braai i sestrama u cijeloj Europi i po cijelome svijetu, vidljive, prepoznatljive znakove, svjetionike koje neae tama bezna?a i rušilaeka mržnja osvete i egoizma dokrajeiti, premda je to nakanila. I danas ima me?u nama novih Dujma, novih svjedoka Kristove ljubavi, Kristovog milosr?a, Kristovog praštanja, ima sveaenika, ima redovnika, ima redovnici, i ima mnoštvo vjernika koji su zahvaaeni Kristovom ljubavlju spremni radije i sam svoj ovozemeljski život dati, ali ne odreai se Kristove zapovijedi, ne pogaziti Isusa i njegov nalog: ‘Voli i neprijatelja svoga, praštaj mu, eini mu dobro!’, rekao je biskup Komarica te, iznjevši svjedoeanstva svojih zatvaranih i mueenih vjernika, dodao: “Blago onoj Crkvi koja ima takve vjernike koji su kadri snagom Božjeg duha u sebi i praštati i moliti za one koji im odsjecaju glave”. Okupljene vjernike je pozvao na milosr?e i oprost, “na što nas potiee i Sveti Otac porueivši da je vrijeme dozrelo da cijeli hrvatski narod jasno i glasno svima kaže: ‘Opraštamo!’, i kad je potrebno da i molimo za oproštenje”, “jer tek tako aete biti istinski sinovi Nebeskoga Oca”. Dobro pripremeljenoj mržnji, koja uništava povjerenje me?u ljudima, a koja se izme?u ostaloga širi i sredstvima javnoga priopaivanja, trebaju se suprotstaviti škole, slobodna sredstva javnoga priopaivanja, politieari, roditelji, odgojitelji, sveaenii i svi ljudi. Jer, dodao je biskup Komarica, pomoai mogu svi koji nisu “zahvaaeni tom opakom bolešau”.
“Crkva Kristova je uprla oei u ovaj mali hrvatski narod i od njega oeekuje nove signale nesebienosti, nove signale ljubavi, praštanja, nove signale solidarnosti prema bratu ugroženom”, porueio je biskup istaknuvši kako Katolieke Crkva upravo u hrvatskom narodu gleda svoju buduanost, “novu zoru, nove civilizacije ljubavi koja treba našem stoljeau”. Tu ae civilizaciju, rekao je biskup banjolueki, graditi vo?e naroda, jer “ako vo?e zakažu, onda ae i svi oni koji ih slijede biti nesretni”.
Svjedoeeai o ratnim stradanjima u Bosni i Hercegovini biskup Komarica je ustanovio kako je i ovaj rat “prepoznatljiva rak rana na bolesnom organizmu Europe, na gubavom organizmu Europe koje trei za ovozemeljskim kratkotrajnim interesima i pritome gazi najvrednije što ima – brata eovjeka”. Europa i svijet su, jureai za novcem i materijalnim blagostanjem i povodeai se zakonom džungle u kojem opstaje samo onaj jaei i veai, ostavili hrvatski narod da se sam snalazi u oluji zla koja ga je zahvatila ne pomagajuai mu niti rijeeju, niti djelom. “Mi, pak, tvrdimo, ne pateai od kompleksa manje vrijednosti zato što smo jedan mali narod, ali po Božjoj dobroti i milosti ukljueeni u veliki Božji narod Kristove Crkve, da smo onoliko veliki koliko smo veliki pred Bogom, odnosno onoliko maleni koliko smo se odrekli Boga i pogazili njegov zakon”. Stoga, porueuje biskup Komarica, nema toga državnika, toga politieara koji bi se smio usuditi pogaziti tu?a prava, uai u rat protiv Boga i eovjeka radi svojih interesa. “Nema toga državnika, nema toga politieara i vojskovo?e koji ne bi jednoga dana stavši pred svoju savjest morao grdno cviliti što je promašio svoj život, što je ugrozio svoju vjeenu sreau”.
“Bog ima posljednju rijee i kod grada Splita, i kod sv. Dujma i u cijeloj ljudskoj povijesti. Zato smo opravdano danas sretni, radosni i ponosni”, ustvrdio je u svoj propovijedi biskup banjolueki Franjo Komarica pozvavši još jednom sve okupljene vjernike na praštanje, milosr?e, eovjekoljublje, ljubav, jer “onaj koji ima u srcu ljubavi kadar je obogatiti svakoga”. To ae biti najbolja priprava u slavlje Susreta hrvatske katolieke mladeži pod okriljem sv. Dujma, u Splitu 8. lipnja i u Solinu 9. lipnja, zakljueio je na kraju svoje propovijedi banjolueki biskup Franjo Komarica.
Nakon sveeanoga misnog slavlja gradonaeelnik Splita Nikola Grabia predao je u ime grada i njegovih stanovnika biskupu Komarici statuu sv. Dujma odavši mu time priznanje za sve što je biskup Komarica ueinio, unatoe teškim nevoljama, kako bi zaštitio Kristovu Crkve i njene vjernike.
Prethodne veeeri na sveeanoj akademiji u east sv. Dujma u splitskom HNK banjolueki biskup je tako?er bio posebno pozdravljen. Tom su prigodom urueene nagrade grada Splita, te je izveden kulturno-umjetnieki program u kojem je pozdravnom rijeeju sudjelovao i splitsko-makarski nadbiskup Ante Juria.