Dubrovnik, (IKA) – Blagdan sv. Kuzme i Damjana svečano je proslavljen na otoku Lastovu u ponedjeljak 26. rujna. Misno slavlje na dan zaštitnika otoka i na dan općine u župnoj crkvi predvodio je dubrovački biskup Mate Uzinić, a koncelebrirali su don Željko Kovačević, dekan Korčulanskoga dekanata, don Mihael Čavlek, župnik župe Očišćenja Blažene Djevice Marije Smokvica i don Željko Batinić, župnik župe sv. Kuzme i Damjana Lastovo. Proslava blagdana započela je procesijom od župne kuće do župne crkve u kojoj su se nosile moći svetaca.
Na početku propovijedi dubrovački biskup pozdravio je okupljene i čestitao im dan njihova nebeskog zaštitnika sv. Kuzme i Damjana. Istaknuo je kako se ove godine blagdan sv. Kuzme i Damjana slavi u sklopu izvanrednog Jubileja milosrđa, te da je to važno zbog dva razloga. Prvi je zbog toga što su sv. Kuzma i Damjan bili ljudi milosrđa koji su kao liječnici besplatno liječili ali i navješćivali evanđelje Isusa Krista, te da se u tome kriju tjelesna i duhovna djela milosrđa. Drugi je razlog taj što je na blagdan sv. Kuzme i Dajmana župna crkva ujedno i crkva milosrđa kroz čija vrata svi koji prođu mogu dobiti potpuni oprost od grijeha. Biskup je objasnio kako to nije oproštenje od grijeha koje nam se oprašta u sakramentu ispovijedi nego od onih kazni koje su ostale zbog grijeha.
U propovijedi se biskup zapitao jesmo li mi ponekad vrjedniji za ovaj svijet od vrabaca. Osvrnuo se na rečenicu iz Druge knjige Mudrosti koja kaže “Duše pravednika su u ruci Božjoj” i objasnio kako su sv. Kuzma i Damjan pravednici jer su živjeli svoj život čineći dobro, navješćujući Isusa Krista. “Isus je rekao blago progonjenima zbog pravednosti jer je njihovo Kraljevstvo nebesko, ali postoje različiti razlozi zbog kojih je netko mučenik, a jedan od njih je i pravednost”. Dodao je kako onaj koji svoj život uloži u bilo koji način u službu pravednosti je mučenik, ali i da oni koji žive i svjedoče Krista te koji su svjedoci Kraljevstva Božjega su također mučenici ako zbog toga bivaju ubijeni, kako stoji u čitanju “Očima se bezbožničkim čini da umiru, a oni su u miru”. “Evo bezbožnici su razlog što su sv. Kuzma i Damjan ali i mnogi nakon njih promatrani manje vrijednima nego vrapci. I zbog njihove pravednosti su odvedeni u smrt”, kazao je biskup.
Zbog banaliziranja kršćanskih mučenika u nedavnim raspravama koje su se vodile u javnosti u kojima je ispalo kako su mučenici sami krivi što su bili mučenicima, mons. Uzinić iznio je podatke o mučenim i ubijenim kršćanima. Naveo je podatak iz časopisa Christian History da je od početka Crkve do danas 70 milijuna ljudi bilo ubijeno zbog kršćanske vjere te referirajući se na brojku istaknuo da su od dvije tisuće godina povijesti možda najgore one našeg vremena. “Nacisti su uz dva milijuna Židova ubili i milijun kršćana, partija SSSR-a je od 1917. do 1950. godine ubila milijuna kršćana uglavnom pravoslavnih, u Kini je komunistička partija od 1950. do 1970. godine ubila oko 700 tisuća kršćana, u Meksiku je od 1880. do 1930. ubijeno 100 tisuća, beatificirano je 500 mučenika iz doba španjolske revolucije. Bilo je i zločina s druge strane. Moramo priznati i da su se kršćani ubijali međusobno. Samo u Bartolomejskoj noći s 23. na 24. kolovoza ubijeno je više od dvije tisuće kalvina, a u narednim tjednima više desetaka tisuća. Što je jedna od sramota kršćanske katoličke povijesti. Mi priznajemo da su se s naše strane događali zločini i to je to što sv. Petar govori: neka vas progone al nemojte zato da bude zbog toga što ste vi ubojice.”
Biskup također navodi kako časopis Christian History tvrdi da se danas provodi globalni rat protiv kršćana u kojem godišnje bude ubijeno oko 10 tisuća ljudi, podsjetivši na pokolj studenata u Keniji ali i na ubojstvo svećenika u Francuskoj. Upozorio je kako se o tome na zapadu šuti te da svijet zahvaća globalizacija ravnodušnosti u kojoj nas bol i patnja drugih ne dira. “Smatram da je vrijeme u kojem živimo često vrijeme koje se koristi, osobito preko sredstava društvenog priopćavanja da bi se religiju općenito, čini mi se osobito nas kršćane i one koji kršćanski žive okarakteriziralo kao one koji su zaostali, koji su primitivni, koji imaju srednjovjekovne stavove za razliku od ateista ili agnostika, koji su za razliku od nas vjernika napredni. Čak se i ova situacija s terorizmom koristi u tu svrhu pa nas se sve proglašava nekako istima, potičući neprijateljstvo”. Dubrovački biskup složio se s mišljenjima da terorizam nije posljedica islamskog fundamentalizma nego da je to više posljedica političke ideologije zaodjevene lažnim religijskim argumentima. Upozorio je kako se religija samo instrumentalizira u vlastite svrhe, te da se to može dogoditi kako islamskoj tako i kršćanskoj religiji.
“Osim ovoga što se s jedne strane tako donosi kriva slika religije, s druge strane se vjernike, osobito na našem području, nas kršćane, marginalizira i želi upravo s tim nekim lažnim argumentima, krivim argumentima, istisnuti iz javnog prostora i potisnuti u privatni”, rekao je biskup. Ponudio je dva primjera. Prvi je primjer sportašice i javne osobe, osvajačice olimpijske medalje Blanke Vlašić za koju je kazao da iako je govorila u crkvenom prostoru i katoličkim mladima javno joj je zamjereno ispovijedanje vjere. “Zašto ne bi smjela govoriti o tome? Mi smo pluralno društvo u kojem svatko ima pravo govoriti što hoće, dok god drugoga ne vrijeđaš, a ona nikoga nije uvrijedila”, zapitao se biskup.
Drugi je primjer Hrvatski kongres forenzičara ginekologije i perinatologije održan u Topuskom koji je organiziralo Hrvatsko katoličko sveučilište i Hrvatska udruga katoličkih liječnika, pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, kardinala Josipa Bozanića i sisačkog biskupa Vlada Košića, a koji je izazvao prosvjede. “Zašto ne bismo o forenzičnoj ginekologiji i perinatologiji mogli govoriti katolici znanstvenici s katoličkih stanovišta, uvažavajući katoličke vrijednosti? Zašto? Zato što katolici pripadaju mračnom srednjem vijeku i kao takvi ne mogu znanstveno govoriti o bilo kakvoj pojavi? Tko to može u jednom pluralnom društvu reći vi nemate pravo govoriti o tome? Primjera ima mnogo a ja sam izdvojio ova dva”, istaknuo je propovjednik.
Uz prvi oblik progona, povezanog uz tjelesna djela milosrđa, mons. Uzinić kazao je da kršćani koji nisu u zemljama u kojima se događaju progonstva trebaju biti glas progonjenih te trebaju povremeno organizirati akcije da bi se probudila svijest ali i kako bismo im mogli materijalno pomoći da opstanu. Kao riječi hrabrosti biskup je istaknuo riječi iz Matejeva evanđelja: “Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, ali dušu ne mogu ubiti”.
Za drugi oblik progona u kojem nas se pokušava marginalizirati dubrovački biskup kazao je da trebamo biti hrabri i ne posustati pred sekularističkim mentalitetom vršeći djela milosrđa, i hrabro svjedočeći riječima i životom Krista. “To je naša dužnost ne samo u odnosu na Krista nego i u odnosu na sve ljude kojima smo dužni navješćivati Isusa Krista i onu vrijednost koju smo sljedeći ga upoznali. Mi to još trebamo činiti u odnosu na demokratsko i pluralno društvo u kojem živimo. Jer ako se nas ušutka, ako se nama ne da govoriti da smo kršćani u društvu koje se hvali pluralizmom i demokracijom onda se postavlja pitanje uopće budućnosti tog društva i u pluralnom i u demokratskom smislu”, upozorio je mons. Uzinić.
Biskup je izrazio žaljenje što su neki kršćani pali pod pritiskom toga da je biti kršćaninom zaostalo, te da su upravo ti oni koji radikalnije zauzimaju kritičan stav prema Crkvi. Pripadaju Crkvi ali se u javnom prostoru ponašaju kao da su agnostici ili ateisti. Propovjednik je objasnio da su agnostici oni koji još nisu došli do toga da li znaju da li Bog postoji, a ateisti oni koji su uvjereni da Bog ne postoji. “Smatram da je ovo nešto što je važno uočiti kako bismo sami sebe ispitali na kojoj smo razini, a onda da bismo mogli bez straha poput Kuzme i Damjana svjedočiti svoju vjeru. Bilo u onom prvom obliku progona – nadam se da se nama to iskušenje neće dogoditi, ali ako bude moramo biti spremni – ili u ovom drugom koji mi se čini ponekad još opasnijim, a koji se događa po marginalizaciji i koji je ponekad prisutan i u društvu u kojem mi živimo”. Biskup Uzinić na kraju je još jednom istaknuo kako se moramo truditi da poštujemo druge u njihovim pravima kao što bi oni trebali poštovati nas.
Nakon mise moći svetaca bile su izložene vjernicima na štovanje.