Rijeka, (IKA) – U marijanskom svetištu na Trsatu u Rijeci u četvrtak 10. svibnja proslavljena je svetkovina Gospe Trsatske. Hodočasničku procesiju i svečano euharistijsko slavlje predvodio je riječki nadbiskup Ivan Devčić u koncelebraciji s trsatskim franjevcima i svećenicima Riječke nadbiskupije.
“U pripremi za Godinu vjere koju će Sveti Otac otvoriti 11. listopada, na 50. obljetnicu početka Drugoga vatikanskog sabora, želimo večeras pod Marijinu zaštitu staviti sebe i sve što ćemo tijekom te godine činiti u pogledu jačanja vjere kod sebe i drugih”, rekao je riječki nadbiskup vjernicima u propovijedi, dodavši da je vjera uvijek Božji dar koji treba sačuvati u raznim kušnjama kojima je vjera u Boga oduvijek bila i ostala izložena. Kušnje su mnogobrojne i raznolike, istaknuo je propovjednik. Vjera je uvijek povezana s povjerenjem, a povjerenje s prihvaćanjem vlastite ograničenosti i nemoći da sami svojim silama sve možemo spoznati i riješiti. “Vjera nas upućuje na druge koji nam mogu pomoći i bez kojih naš život naprosto nije moguć”, poručio je nadbiskup Devčić, podsjetivši na encikliku blaženog pape Ivana Pavla II. “Vjera i razum” u kojoj je napisao: “Sposobnost i izbor da sebe same i svoj vlastiti život povjerimo drugima zacijelo predstavljaju jedan od antropologijski najznakovitijih i najizrazitijih čina”.
Danas je samodostatnost kao kušnja za vjeru razmjerna znanstvenoj i tehničkoj moći čovjeka, upozorio je nadbiskup, objasnivši da čovjek, opijen svojim znanjem i moći koju mu ono pruža, može lako upasti u iskušenje pretjeranog samopouzdanja te se tako onesposobiti za vjeru i povjerenje ne samo u Boga nego i u druge ljude, jednostavno zato što je uvjeren da mu takvo što nije potrebno. “Tome pridonosi i suvremeni stil života koji, duboko obilježen konzumerizmom, zabavom i razbibrigom, odvraća čovjeka od dubljih egzistencijalnih pitanja, a time i od Boga i vjere u njega, što ima za posljedicu i odvraćanje čovjeka od čovjeka”, istaknuo je riječki nadbiskup.
Govoreći o drugim kušnjama vjere, izdvojio je onu povezanu s tajnom zla i trpljenja, a pojavljuje se u obliku pitanja: Ako je Bog dobar i svemoguć, zašto dopušta zlo i trpljenje svojih stvorenja, pogotovo onih koja su nevina, kao što su npr. djeca? “Neki u tom smislu ističu da nisu pozitivne znanosti ugrozile vjeru u Boga, nego neriješeni problem zla i patnje. ‘Zašto trpim? To je stijena na kojoj počiva ateizam'”, podsjetio je nadbiskup Devčić na riječi jednog suvremenog filozofa. Osvrćući se na one koji napuštaju i Crkvu i vjeru u Boga zbog neautentičnosti samih kršćana, poručio je da Drugi vatikanski koncil ističe kako sami kršćani snose svoj dio odgovornosti za suvremenu nevjeru, bilo zbog zanemarivanja kršćanskog odgoja ili zbog predstavljanja iskrivljene slike Boga.
Kroz kušnje je prolazila i Marija, podsjetio je propovjednik, dodajući da i cijelo Sveto pismo svjedoči kako čovjek najprije osjeti dubok strah kad doživi prisutnost Božju i Božji zahvat u svoj život. “Bog je otajstvo pred kojim čovjeka zahvaćaju strah i strepnja. Tako je bilo i kod Marije kad joj je anđeo navijestio da treba postati majkom Sina Božjega. Promatrajući Marijinu vjeru, uočavamo kako istinska vjera ne isključuje pitanja i razmišljanja kojima je cilj naći razumske razloge za ono što treba vjerom prihvatiti. Istinska vjera ne isključuje pitanje: Kako će to biti što vjerujem? Ili: Na temelju čega mogu dati svoj pristanak vjere? Drugim riječima, na primjeru Marijine vjere vidimo kako vjera ne isključuje razum, već ga upravo traži”, poručio je riječki nadbiskup, zaključivši da je razum važan da bismo opovrgli ono što se vjeri protivi i otkrili razloge zbog kojih je potrebno i moguće vjerovati. “Da bi se vjera jačala i rasla, potrebno je iznad svega Marijino povjerenje, ono povjerenje koje je ona izrekla svojim ‘evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj’, a da pritom nije još bila ni vidjela ni razumjela što je to što Bog od nje traži”.
Proslavi blagdana Gospe Trsatske prethodila je trodnevna duhovna priprava dok su Dani posvećeni Gospi Trsatskoj otvoreni tradicionalnim hodočašćem pomoraca i hrvatskih branitelja.